Dalfina Bošnjak, direktorica Mostarskog sajma u razgovoru za Dnevnik.ba govorila je o suradnji sa zemljom partnerom Mađarskom, što očekuju od ovog sajma. Otkrila nam je što sajam nudi i kakve efekte polučuje.
Kako je došlo do suradnje sajma i Mađarske koja je ovogodišnji zemlja partner?
Mađarska je prisutna na našem sajmu od samih početaka. Mogu slobodno kazati da je naš poslovni odnos prerastao u prijateljski i da u mađarskim izlagačima imamo iskrene prijatelje na koje smo se mogli osloniti u najtežim danima. Mađarska nam je trebala biti partner na sajmu 2020. godine koji je, sjetimo se, uoči samog otvaranja, otkazan zbog izbijanja pandemije koronavirusa. Iako su i sami bili jako pogođeni pandemijom, cijelo vrijeme su bili uz nas. Mađarska je jako pomogla BiH u vrijeme pandemije donacijama od preko 200.000 cjepiva, maski i zaštitnih odijela. I danas, kada primaju veliki broj izbjeglica iz ratom zahvaćene Ukrajine, opet su spremni pomoći i surađivati s nama, i na tome im neizmjerno hvala. Uostalom, Mađarska BiH smatra svojim počasnim susjedom, iako ne graničimo. Nakon rata pomagali su obnovu Staroga mosta u Mostaru, Vijećnice i škole u Sarajevu, stipendiraju naše studente svake godine… Puno je stvari koje nas povezuje, a jedna od njih je i zajednička prošlost. Zbog toga mi je iznimno drago što je Mađarska zemlja partner jer će to još više učvrstiti naše poslovne i prijateljske veze. Ovo je prigoda da pored gospodarskog dijela, Mađarska predstavi i svoju bogatu kulturu i tradiciju, turizam i gastronomiju. Nadam se da će to biti istinski spektakl za sve posjetitelje Mostarskog sajma i da će gospodarstvenici iz Mađarske ostvariti dobre poslovne rezultate. Zadovoljna sam njihovom željom i htijenjem da se na našem sajmu predstave u najboljem mogućem izdanju. Treba imati na umu da je mađarsko gospodarstvo u stalnom rastu, imaju jaku privredu, i iz njihova iskustva možemo puno naučiti. Dakle, mađarski gospodarstvenici u Mostar dolaze s ciljem pronalaska mogućnosti za zajednička ulaganja i razne oblike tehničke i trgovinske suradnje dvaju zemalja te predstaviti Mađarsku kao zemlju bogate povijesti i kulture.
Što očekujete od ovogodišnjeg sajma?
Kad smo krenuli s organizacijom ovog sajma, a to je bilo još prošle godine, bila sam spremna i na smanjenje kapaciteta samo da se održimo. Ali, evo, danas imamo sajam na razini prethodnih zbog čega se ponovno od sveg srca zahvaljujem našim izlagačima, svakoj tvrtki koja je ove godine prepoznala Mostarski sajam i došla. Dali su nam veliku potporu i to ne možemo nikada zaboraviti. Samom činjenicom da sajam ide dalje osobno sam već ispunila svoje ciljeve.
Što sajam nudi posjetiteljima i koliku posjećenost očekujete na sajmu?
Ove godine ugostit ćemo, po tradiciji, zemlje regije, zatim imamo izlagače iz Austrije, Njemačke, Turske, Sjeverne Makedonije, Poljske, tu je i Izrael kao potencijalna zemlja partner. Dolaze nam izlagači iz Kine predvođeni tehnološki divom Huaweijem… Oko polovine izlagača je iz BiH koji će se predstaviti kolektivno. Pored izložbenog dijela sajma, organiziramo i niz konferencija i okruglih stolova na gospodarske teme. Zadnjih nekoliko godina značajno smo proširili konferencijski program zato što su nam stigle povratne informacije od krajnjih korisnika da imaju veliku korist ne samo od prilike za izravnim kontaktom s proizvođačima nego i od prilike da se povežu sa stručnjacima i njihovim kolegama te uče od njih. Nismo nikad kao ove godine imali toliki broj konferencija, a i interes svih zemalja koje sudjeluju na sajmu je veliki. To našem sajmu daje dodanu vrijednost. Za naše posjetitelje pripremili smo uistinu bogat i zanimljiv kulturno-zabavni program. Već drugog dana sajma imamo dodjelu priznanja najboljim vinarima. Bit će to dobra prilika za kušanje najboljih domaćih vina. Mađarska kao zemlja partner uključila se s doista zanimljivim programom, a jedan dio će se održavati po cijelom gradu gdje će se naši sugrađani moći upoznati s mađarskom kulturom i tradicijom. Bit će tu i druženja s književnicima, mogućnosti nabavke knjiga po popularnim cijenama i puno zabave.
Koje programe imate na ovogodišnjem sajmu? Najavljivane su i brojne konferencije, o kakvim je točno riječ i tko su izlagači i predstavljači?
Pored svečanog otvaranja sajma, koji je događaj sam po sebi, jer nam dolazi veliki broj izaslanstava iz inozemstva, kroz pet sajamskih dana organiziramo niz poslovnih konferencija i foruma od kojih bih izdvojila: „Mogućnost suradnje između Mađarske i Bosne i Hercegovine u području industrije, zaštite okoliša i poljoprivrede“, ciljane B2B sastanke na mađarskim štandovima koji će se održavati kontinuirano svakoga dana, Panel „Mostar budućnosti“ – Mogućnost razvoja Mostara – opći okvir – Strategija razvoja, novi regulacijski planovi, veliki Mostarski ekonomski forum na kojem će se govoriti o temama brendiranja turističke destinacije Južni Jadran – Dolina Neretve, razgovarati o kreativnoj i kulturnoj industriji u Jadransko-Jonskoj regiji i razmjenjivati znanja o marikulturi i akvakulturi u Jadransko-Jonskoj regiji. Tu su i brojni skupovi na temu turizma, energetike, zaštite okoliša, novih tehnologija, kulture i obrazovanja. Napominjem da će o navedenim temama govoriti vrhunski stručnjaci iz tih oblasti iz nekoliko zemalja a neke od konferencija zainteresirani će moći pratiti i na daljinu.
Kako sajam doprinosi razvoju gospodarstva u Hercegovini i cijeloj BiH?
Mostarski sajam treba biti i jeste jedan od pokretača gospodarskog razvoja te jedan od prepoznatljivih brendova grada Mostara i Hercegovine uopće. On je mjesto susreta poslovnih ljudi i brojnih posjetitelja i kao takav pozitivno utječe na razvoj gospodarstva u cijeloj regiji. Osim što stvara čvrste veze između gospodarstvenika s područja regije, ali i šire, sajam iz godine u godinu, sve do izbijanja pandemije bilježio veliku posjećenost. U prosjeku sajam bi svake godine posjetilo oko 50.000 ljudi. Uz gospodarski značaj, sajam ima ogroman društveni značaj jer se na njemu susreću poslovni ljudi iz svih dijelova grada Mostara i cijele BiH. Statistika pokazuje da od 10 KM potrošenih na Mostarskom sajmu devet ide gradu a jedna Mostarskom sajmu. Znači svi naši dragi gosti posjetitelji i izlagači za tih pet dana moraju negdje odsjesti, pojesti nešto i popiti, pa će se voziti gradskim prijevozom i taksijem, kupovati u našim dućanima, benzinskim crpkama i vratiti se kući i s pokojim suvenirom. Mostarski sajam je postao istinski simbol Mostara s kojim se ponose svi građani ovoga grada bez obzira na nacionalnost i osjećaju ga svojim. Vijest o ponovnom otvaranju sajma dočekana je s velikim odobravanjem u javnosti kao nešto jako pozitivno i nešto što nas vraća ‘normalnom’ životu.
Mogu li ovakvi događaji ublažiti efektu ekonomske krize?
Iako živimo u izazovnim vremenima kada se cijeli svijet suočava s teškom krizom izazvanom pandemijom pa evo sad i ratom u Ukrajini, život ne može i ne smije stati. Moramo nastaviti raditi i boriti se. Najlakše je reći mi to ne možemo, to je teško, ali izazov je nešto uraditi u kriznim vremenima. Sajam nudi idealno ozračje za druženje i sklapanje poslovnih ugovora. Nadam se da će i ovaj sajam potaknuti ulaganja u našu zemlju.
Kakva je uloga sajmova gospodarstva u današnjem globalnom svijetu?
Veliki broj sajmova u svijetu, ali i dosta tvrtki ugašeno je u pandemiji. Tvrtke koje su dolazile kod nas na sajam pretrpjele su velike financijske gubitke, neke su propale, bez obzira na neke pomoći i poticaje. S druge strane shvatili smo da se stvarni život ne odvija online ili na daljinu. Može i tako, ali samo osnovno. Nedostajala nam je izravna komunikacija, upoznavanje s ljudima uz stisak ruke, pogledati proizvod na licu mjesta i probati… Ništa od toga se ne može preko fotografija i zoom aplikacije. To može biti dobra alatka za inicijalnu komunikaciju, ali ako trebate dogovoriti ozbiljan posao, vi ga zasigurno nećete dogovoriti na daljinu, nego ćete doći i s ljudima sjesti, popričati i ugovoriti posao. To je još jedna potvrda da su sajmovi opstali zahvaljujući toj fizičkoj izravnoj komunikaciji. Ipak smo mi društvena bića i jako nam puno nedostaje taj izravni kontakt.
Hercegovački portal
