Dan državnosti obilježava se u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. godine.
I Bog je čuo plač naroda svojega. I dao nam je taj dan koji smo stoljećima čekali.
Dan za koji smo generacijama unatrag znali da se zove – Dan državnosti.
Dan kada je napokon rođena slobodna i samostalna Zemlja Hrvata, koju smo toga dana napokon nazvali Republika Hrvatska. Vratili joj izvorno ime i hrvatska obilježja. Hrvatski stijeg, crven, bijeli, plavi s povijesnim hrvatskim grbom u sredini stijega s 13 bijelih i 12 crvenih kvadratića. Stijeg kojeg je na jarbol ispred zgrade Hrvatskog državnog sabora prvi put uzdigao Otac Domovine dr. Franjo Tuđman.
I u svojoj svemogućnosti dobri Bog nije dozvolio da to bude nekog “običnog” dana. One slavne 1990. godine, 30. svibnja bila je srijeda, tri dana pred blagdan Boga Duha Svetoga Utješitelja.
Sretni Dan hrvatske povijesti, kada je nakon Svete mise u zagrebačkoj Katedrali, ispred zgrade Hrvatskoga državnoga sabora na jarbol uzdignut povijesni hrvatski stijeg.
Dan kada je plakala cijela Hrvatska, i od boli, i od sreće, i od nade. I iz prkosa.
Dan kada je Otac Domovine dr. Franjo Tuđman na prepunom Jelačić placu u zipku koja je simbolizirala tek rođenu, slobodnu Hrvatsku Domovinu položio kruh, pero i zlatni dukat, kao simbole blagostanja, znanja i bogatstva, i koju je tada blagoslovio prvi čovjek Crkve u Hrvata naš Kardinal dr. Franjo Kuharić.
Izabrani zastupnici tada su na konstituiranju novoga Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, kojem su nazočili i brojni gosti iz domovinske i iseljene Hrvatske i predstavnici vjerskih zajednica, izabrali za predsjednika Sabora Žarka Domljana, za potpredsjednike Ivicu Percana, Stjepana Sulimanca i Vladimira Šeksa.
Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stjepan Mesić, a za predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske Franjo Tuđman koji je u svom prvom govoru pred novoizabranim zastupnicima naglasio kako konstituiranje prvog višestranačkog Sabora predstavlja prvi korak na povratku hrvatskoga naroda i njegove države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji.
Od donošenja Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o blagdanima, spomendanu i neradnim danima u Republici Hrvatskoj 2001. godine sve do 2020. taj se dan obilježavao kao Dan Hrvatskoga sabora.
Donošenjem novoga Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj u studenome 2019., koji se primjenjuje od 1. siječnja 2020., 30. svibnja ponovno se, kao i prije 2001. godine, obilježava kao Dan državnosti Republike Hrvatske.
