Infrastrukturna slika jugoistočne Hercegovina koja je desetljećima bila u prometnoj izolaciji, što je prouzročilo iseljavanje stanovništva s ovih područja, iz korijena se mijenja.
Ovih dana završava se magistralna cesta Stolac- Neum, kojom će se jedini naš grad na moru povezati s ostatkom Hercegovine i BiH, a u međuvremenu stvorene su pretpostavke da se i najjužnija hercegovačka općina Ravno modernom magistralom poveže kako sa Stocem i Neumom, tako i s Čapljinom.
Naime, Vlada Federacije BiH u prosincu prošle godine, o čemu je HMS već pisao, prihvatila je prijedlog federalnog ministarstva prometa i veza da se cesta Dračevo- Hutovo- Ravno, dužine 42,5 km prekategorizira u magistralnu. Inicijativu su pokrenuli načelnicu Ravnog, Stoca i Neuma, a nakon godinu dana pregovaranja između bošnjačkih i hrvatskih članova Vlade dogovor je konačno postignut.
Ceste FBiH preuzimaju cestu Dračevo- Hutovo- Ravno
-Trenutno je u tijeku završna faza primopredaje ove ceste između Ministarstva prometa i veza HNŽ i JP Ceste Federacije BiH. Ova primopredaja bi trebala završiti tijekom ovog mjeseca, nakon čega će JP Ceste FBiH u potpunosti preuzeti upravljanje i održavanje ovom cestom, potvrdio je Hrvatskom Medijskom Servisu federalni ministar prometa i komunikacija Denis Lasić.
Sljedeće godine izrada projektne dokumentacije
A već sljedeće godine, prema Lasićevim riječima, slijedi naredni korak.
-Planiramo da JP Ceste Federacije BiH u idućoj 2023. godini pokrenu postupak za izradu projektne dokumentacije i potrebnih studija. Nakon čega slijedi pribavljanje suglasnosti i provođenje eksproprijacije nekretnina koju provode općine. Po završetku eksproprijacije slijedi pribavljanje odobrenja za rekonstrukciju pa izbor izvođača radova, pojašnjava Lasić.
Podsjetimo, magistralnom cestom do Ravnog sada se može stići jedino preko Ljubinja, odnosno Republike Srpske, dok je ova općina koja je bila prva žrtva agresija bivše JNA i crnogorskih rezervista na BiH, s federalnim dijelom Hercegovine povezana tek uskim asfaltnim putem, koji vodi starom Ćirinom prugom.
Ministar prometa i komunikacija Hercegovačko-neretvanske županije Stjepan Krasić, kaže kako je sredstvima županijskog proračuna financirana izgradnja magistralne ceste od Ravnog do sela Trnčina, te urađena projekta dokumentacija za dionicu od Trnčine, preko Turkovića do jezera Vrutak u blizini Hutova, u dužini od 12 kilometara.
-Također, već imamo projektnu dokumentaciju za dionicu od Dračeva do Svitave, kaže Krasić za HMS. Dodaje kako Ceste FBiH sada mogu preuzeti tu dokumentaciju i nastaviti realizaciju započetog.
-Najvažnije što smo postigli je da smo ovu cestu sada stavili pod investicijski kišobran FBiH, ističe sugovornik HMS-a.
Hrvatska obećala pomoć
Osim sa zapadnim dijelom Hercegovine za Ravnjane je od životne važnosti i cestovno se povezati s jugom Hrvatske i Dubrovnikom.
Krasić kaže kako je Hrvatska obećala financirati izgradnju magistralne ceste od Zavale, gdje se nalazi špilja Vjetrenica, u općini Ravo, preko Orahovog dola do graničnog prelaza Slano kada županijske i općinske vlasti naprave projektnu dokumentaciju i izvrše eksproprijaciju zemljišta.
HMS saznaje kako je u tijeku izrada projektnog zadatka nakon čega ubrzo slijedi postupak nabave za izradu glavne projektne dokumentacije za izgradnju ceste od Ravnog do GP Slano. Ministarstvo prometa i veza HNŽ planira tijekom ove godine izraditi glavnu projektnu dokumentacija, nakon čega slijedi pribavljanje suglasnosti i provođenje eksproprijacije nekretnina koju provodi općina.
-Tek po izradi glavne projektne dokumentacije dobiti će se projektanski troškovnik cijene izgradnje 9.9 km ove ceste i detaljnije razmatrati mogućnosti iznalaženja izvora financiranja radova iz različitih izvora, pa i mogućnosti pomoći od strane Republike Hrvatske, kaže za HMS ministar Lasić.
Jadransko-jonska autocesta
Uz cestu Stolac- Neum i Dračevo- Hutovo- Ravno, intenzivno se radi i na priprema za realizaciju nastavka Jadransko jonske autoceste koja će od čvora Počitelj prolaziti teritorijem općine Stolac, te duž Popova polja do granice s Crnom Gorom. Naime, već ove godine počet će izrada projekte dokumentacije i za tu cestu.
Time će se stvoriti uvjeti za ubrzani gospodarski razvoj jugoistoka Hercegovine, ostanak, ali i povratak u ovaj kraj.
