Ispunjavanje uvjeta i pristupanje Republike Hrvatske schengenskom prostoru, a što bi trebalo uslijediti od 1. siječnja iduće godine, značit će da će granica Hrvatske prema BiH postati i vanjska schengenska granica, a to u praksi postavlja i niz pitanja o tomu hoće li doći do izmjene graničnog režima za državljane BiH prilikom ulaska u Hrvatsku.
Sva navedena pitanja u isključivom su području nadležnih institucija Republike Hrvatske, no, ako se pogleda praksa nekih drugih država koje su već u schengenskom prostoru, očekivanja nadležnih u BiH su da će se za građane BiH primjenjivati isto načelo kao, primjerice, prilikom sadašnjeg ulaska u Sloveniju.
Pritom treba uzeti u obzir i činjenicu da je RH proteklih godina uradila mnogo u kontekstu ispunjavanja obveza, a to je vidljivo i kroz stupanj graničnih kontrola.
Ipak, BiH je specifična zbog činjenice što u njoj živi veliki broj građana koji imaju dvojno državljanstvo, odnosno i državljanstvo Republike Hrvatske, a u tom smislu očekivanja su kako se prema tim osobama uvjeti prelaska granice neće mijenjati. Kako doznajemo od dobro obaviještenih izvora, u smislu propisa prema državljanima Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini ništa se ne bi trebalo mijenjati prilikom ulaska u RH.
Drugim riječima, hrvatski državljani iz BiH i dalje bi trebali moći ulaziti u Hrvatsku kao i do sada. Sada je na Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske kako će primjenjivati prakse graničnih kontrola prema državljanima RH iz BiH, ali naš sugovornik upućen u problematiku nam kaže kako postoji mogućnost da će se prema toj kategoriji građana granični režim čak i ublažiti.
Ipak, kao što je već navedeno, kada je riječ o pristupanju Republike Hrvatske schengenskom prostoru, eventualne izmjene na graničnim prijelazima u nadležnosti su tijela Republike Hrvatske, odnosno MUP-a Republike Hrvatske. U potrazi za odgovorom kakav se granični režim očekuje prema državljanima BiH kontaktirali smo i Graničnu policiju BiH.
Ravnatelj Granične policije Bosne i Hercegovine Zoran Galić u izjavi za Večernji list upućuje na dosadašnju situaciju kada govorimo o schengenskom prostoru na koji putuju državljani BiH te kao primjere izdvaja Mađarsku i Sloveniju.
Ističe kako je činjenica da državljani BiH ispunjavaju uvjete ulaska u te zemlje, a to samo po sebi govori kako će pod istim tim uvjetima moći putovati i u Republiku Hrvatsku nakon njezina pristupanja Schengenu.
Ipak, Galić navodi kako treba imati u vidu mogućnost naknadnih izmjena režima i uvjeta ulaska u zemlje Schengena. U kontekstu razdoblja nakon ulaska RH Galić je naveo kako očekuje da će, za razliku od zajedničkih granica Republike Hrvatske s drugim zemljama schengenskog prostora, sam čin ulaska Hrvatske u schengenski prostor doprinijeti višem stupnju zaštite vanjskih granica schengenskog prostora u navedenoj zemlji, a to znači i zajedničke državne granice s BiH.
No, Galić je podsjetio i na dosadašnje aktivnosti u RH u kontekstu visokog stupnja zaštite granice. Ističe kako su se u dosadašnjim vrlo uspješnim primjerima suradnje s Ministarstvom unutarnjih poslova Republike Hrvatske uvjerili da su u navedenoj zemlji u prethodnim godinama uloženi značajni napori u oblasti zaštite granice.
Drugim riječima, nastavlja Galić, događaj pristupanja schengenskom prostoru zapravo je potvrda da je Republika Hrvatska ispunila sve kriterije koji se od nje traže, a u praksi to znači i kako postoji visoka razina sigurnosti vanjskih granica.
Mehanizmi nadzora
Inače, treba podsjetiti kako je ulaskom u punopravno članstvo Europske unije Republika Hrvatska prihvatila cjelokupnu schengensku pravnu stečevinu, ali tek će se pristupanjem schengenskom prostoru početi primjenjivati uklanjanje kontrola prelaska osoba preko unutarnjih granica Europske unije.
Schengenski prostor obuhvaća državna područja 26 europskih zemalja te u mnogočemu funkcionira kao područje jedne države, s tradicionalnim kontrolama za one koji ulaze u područje i izlaze iz njega, ali bez unutarnjih graničnih kontrola.
