Subvencioniranje kupnje prve nekretnine mladim bračnim parovima ili mladim pojedincima, subvencije za cijene boravka djece u jaslicama i vrtiću kao i stipendiranje studenata samo su neke od mjera koje Čapljina provodi u cilju jačanja demografske slike grada, ali i stvaranja ugodnijih uvjeta za život. Kada se tomu doda činjenica da Čapljina postaje regionalno prometno čvorište kroz koje prolaze neki od važnih cestovnih pravaca, otvaraju se nove mogućnosti za investicijske procese.
Gradonačelnik Smiljan Vidić za Večernji list u povodu Dana Grada ističe kako sve mjere daju izvrsne rezultate, naglasivši kako značajan broj mladih ljudi iz susjednih općina i gradova kupuje stanove i doseljava u Čapljinu.
Dan Grada Čapljine prilika je za osvrt na urađeno u protekloj godini, kao i procjenu onoga što nas čeka u idućoj. Jeste li zadovoljni stupanjem realizacije zacrtanih ciljeva?
– Da, svakako. Dan Grada, odnosno svečana sjednica prigoda je nama koji smo u izvršnoj vlasti da predstavimo sve ono što smo napravili u proteklih godinu dana, odnosno između ove dvije svečane sjednice. Uvijek se, naravno, može više i bolje, međutim, onako objektivno gledajući, osobito ako imamo u vidu odnose u ovoj državi, tj. neuređenost BiH kao države, jako sam zadovoljan realizacijom svih naših zadanih ciljeva. Međutim, imamo dovoljno i pameti i energije da ogromnu većinu onih projekata koje smo planirali na kraju i završimo.
Grad Čapljina aktivno provodi niz demografskih mjera koje za cilj imaju stvaranje boljih i kvalitetnijih uvjeta života na svojem prostoru, a jedna od onih koje posebno privlače pozornost jest i mjera subvencioniranja kupnje prve stambene nekretnine. Nedavno su potpisani ugovori sa 63 mladih. Koliko je zapravo ova mjera važan dio mozaika kojim Čapljina postaje sve atraktivnije mjesto za život?
– Pa evo već zadnjih 4-5 godina aktivno provodimo niz demografskih mjera, a jedna od tih je i subvencioniranje od Grada pri kupnji prve nekretnine mladim bračnim parovima ili mladim pojedincima. Što znači mladima – morali smo uzeti nekakvu mjeru u godinama, a to je 35 godina i svi ti mladi dobivaju 100,00 KM po m2, što im naravno dobro dođe jer ogromna većina njih ima kredite pa novci koji dođu iz gradskog proračuna itekako su dobrodošli.
Možete li se osvrnuti i na ostale mjere kojima se Čapljina uspijeva izboriti s trendovima, odnosno poboljšati demografsku sliku? Koliko su te mjere doprinijele u unaprjeđenju situacije na terenu?
– Osim ove već spomenute demografske mjere, spomenuo sam da imamo i niz drugih mjera, krenut ću od onih najmlađih – dakle, djece koja su smještena u jaslice i vrtić. Na godišnjoj razini iz proračuna izdvajamo 600.000,00 KM za subvenciju cijene boravka djece u jaslicama i vrtiću. Dakle, na godišnjoj razini tih 600.000,00 KM, da nije ove subvencije, izdvajali bi roditelji za plaćanje boravka njihove djece u jaslicama i vrtiću. Prošle i pretprošle godine kupili smo udžbenike za učenike naših osnovnih i srednje škole. Ove godine je Hercegovačko-neretvanska županija preuzela na sebe kupnju udžbenike za učenike i ovom prilikom iskreno zahvaljujem. Također stipendiramo vrlo dobre i odlične studente, studente koji su upisali deficitarne fakultete, odnosno zanimanja i, naravno, one koji spadaju u kategoriju socijalno ugroženih. Subvencioniramo s 50% i sve Čapljinke i Čapljince koji upišu doktorski studij i također svake godine primamo pripravnike, a ove godine primili smo 83 i sama Čapljina u ovoj je godini primila više pripravnika nego sve općine i gradovi zajedno u našoj županiji. Ove mjere daju pozitivan učinak, mi smo u prošloj školskoj godini imali 28 prvašića više nego prethodne školske godine, a i značajan broj mladih ljudi iz susjednih općina i gadova kupuje stanove i doseljava se u Čapljinu.
Vidljivo je kako posljednjih nekoliko godina Grad Čapljina doživljava ekspanziju stanogradnje, a što je svakako pokazatelj i dobrih rezultata u provedbi demografskih mjera. Koja su područja grada trenutačno u fokusu kada je riječ o izgradnji novih stambenih kapaciteta?
– Točno, zadnjih 5 godina je pravi “bum” u stanogradnji na području Čapljine i to je svakako jednim djelom zbog same ljepote grada i njegove pozicije u prostoru, ali i demografskih mjera koje poduzimamo. Ono što je sada najaktualnije kada pričamo o izgradnji novih stambenih kapaciteta su južni dijelovi grada – od grada prema Mogorjelu. Mi smo naravno svu potrebnu plansku dokumentaciju donijeli. Tu, prije svega, mislim na regulacijski plan ADA-BAD koji nam omogućava da planski širimo nove četvrti Čapljine.
Koliko ovaj proces prate i aktivnosti na uređenju infrastrukture, primjerice nizvodno od Mosta dr. Franje Tuđmana?
– Ove aktivnosti jednostavno mora pratiti adekvatna infrastruktura, prije nego što se uopće izda dozvola za gradnju neke zgrade, moramo dovesti struju, vodu, izgraditi vodovod, kanalizaciju,prometnice i sve to zahtijeva značajan novac koji izdvajamo iz proračuna. Naravno da nam nije žao zbog toga jer danas kada dođete u Čapljinu i vidite ove nove četvrti, sigurno ćete zamijetiti da je sve to planski urađeno uz poštovanje svih pravila struke. Nije uzalud Čapljina dobila naziv “Cvijet Hercegovine”.
Uređenost i sigurnost grada zasigurno je među prioritetima gradske vlasti? Na koje bi projekte trebalo posebno skrenuti pozornost? Nedavno su u medijima posebnu pozornost privukli jedinstveni pješački prijelazi…
Čapljina je zbilja ugodno mjesto za življenje, ne samo zbog svoje ljepote i uređenosti nego i sigurnosti. Mi smo već nekih 10-ak godina prvi u okruženju Grad stavili pod videonadzor i ta se mjera kroz izvješća policije pokazala kao vrlo učinkovita jer je broj kaznenih dijela značajno smanjen kao i prometnih nezgoda koje su se i ako se dogode mogle vrlo lako rekonstruirati jer sva su raskrižja pod videonadzorom. Ono što smo nedavno napravili je zbilja sigurno – u BiH smo ili među prvima ili prvi, a to je da smo pješačke prijelaze označili LED rasvjetom, odnosno LED markerima. To je iznimno značajna mjera koja je namijenjena prije svega sigurnosti pješaka, a zatim svakako i sigurnosti svih sudionika u prometu. Ovaj naš potez imao je za posljedicu i to da smo dobili titulu Grad – prijatelj pješaka.
Koliko je početak proizvodnje u tvornici Lasta unio optimizam u gospodarske tijekove na prostoru grada?
– Moram istaknuti da smo bili jako sretni kada je Lasta ponovno počela sa svojim radom, isto kao što smo bili vrlo nezadovoljni onoga trenutka kada se Lasta zatvorila, odnosno kada je prestala s radom. Na postojećoj lokaciji nastala je jedna potpuno nova tvornica i zadovoljstvo je ući sada u te proizvodne pogone i vidjeti najsuvremeniju tehnologiju proizvodnje keksa. Ono što je važno jest da su se otvorila radna mjesta, i to proizvodna radna mjesta i mislim da usluga imamo sasvim dovoljno, a proizvodno radno mjesto je posebno važno. Veseli me i činjenica da se u Lasti planiraju i neke nove linije, a to će svakako za posljedicu imati i zapošljavanje ljudi, odnosno otvaranje novih radnih mjesta.
Vidljivo je kako su na prostoru Čapljine u tijeku i veliki infrastrukturni projekti iz područja cestogradnje. U kojoj mjeri blizina buduće autoceste može dodatno naglasiti potencijale koje Čapljina ima zbog svoga geografskog smještaja?
– Trenutačno se na području Čapljine radi poddionica Zvirovići – Počitelj s jednim objektom, odnosno mostom preko rijeke Neretve koji će sam od sebe svakako biti atrakcija. Sada u gradu ne možete nigdje pronaći slobodnu sobu, odnosno slobodan krevet jer su svi kapaciteti zauzeti. Naše građevinske tvrtke također su dobile posao na izgradnji autoceste na koridoru Vc i sve su to i izravne i neizravne dobiti koje u ovom trenutku imamo. Kada se završi ova poddionica, Čapljina će u prometnom smislu još više dobiti na značaju – iako smo i sada dobro pozicionirani. Naime, na području Čapljine križaju se dvije magistralne ceste – imamo željeznicu, a imamo i izlaz, odnosno ulaz na autocestu u Zvirovićima. Na ovaj će način svakako svi oni koji namjeravaju bilo kao turisti bilo kao potencijalni investitori lakše doći do Čapljine jer u današnjem svijetu bez dobrih prometnica nema kvalitetnog gospodarstva.
