Europska komisija će najvjerojatnije uvjetno preporučiti dodjelu statusa kandidata za Bosnu i Hercegovinu, potvrdilo je za Radio Sloboda Europa nekoliko briselskih izvora.
Europski komesar za proširenje, Oliver Varhelyi će u srijedu 12. listopada objelodaniti paket proširenja zajedno s individualnim godišnjim izvještajima za svaku državu pojedinačno.
Nekoliko izvora iz EU su potvrdili da će EK izaći s preporukom za davanje statusa kandidata za Bosnu i Hercegovinu, ali uz određene uvjete.
Koji su uvjeti?
Broj uvjeta koji će biti priloženi preporuci će biti “značajni” navode ovi izvori koji objašnjavaju da će ti uvjeti biti uglavnom vezani za 14 prioriteta koje je Europska komisija predstavila 2019. godine, u mišljenju o spremnosti BiH da postane zemlja kandidat.
Te godine je Europska komisija samo izašla s prioritetima koje BiH treba da ispuni kako bi otpočela proces pristupnih pregovora i nije izašla s eksplicitnom preporukom za status kandidata.
Naime, Bosna i Hercegovina ove godine ima relativno negativan izvještaj Europske komisije. Prema dokumentu u koji RSE ima uvid Europska komisija zaključuje da u ključnim poljima Bosna i Hercegovina nije učinila nikakav napredak.
Loša ocjena u godišnjem izvještaju je razlog zašto su, kako se saznaje, neki komesari bili protiv da se preporuči status kandidata za BiH.
Koji su naredni koraci?
Paket proširenja treba da u srijedu, 12. listopada, usvoji kolegij EK-a, što podrazumijeva sve europske komesare, uključujući i predsjednicu i potpredsjednike ove institucije.
Izvori RSE su potvrdili da je pronađena kompromisna formulacija kako bi se zadovoljili svi komesari koji će, prema očekivanjima, dati suglasnost za uvjetnu preporuku.
Što je prethodilo?
Naime u slučaju Bosne i Hercegovine, donedavno, nije bilo govora da se preporuči status kandidata.
Preporuka EK da se Ukrajini dodijeli status kandidata “s razumijevanjem” da će zemlja naknadno ispuniti neophodne uvjete, a potom i dodjela ovog statusa za Ukrajinu, pokrenulo je pitanje BiH kao zemlji čiji je kandidatski status povezan s prethodnim ispunjavanjem kriterija.
Na samitu koji je održan 23. lipnja ove godine države članice su pozvale Europsku komisiju da izradi novi izvještaj o reformskom procesu u Bosni i Hercegovini, nakon čega bi EU bila spremna da razmotri mogućnost dodjeljivanja statusa kandidata.
“EU je spremna da BiH dodijeli status zemlje kandidata i u tom cilju poziva (Europsku) Komisiju da bez odlaganja izvijesti
Vijeće EU o implementaciji 14 ključnih prioriteta navedenih u njenom mišljenju s posebnom pažnjom na one koji predstavljaju značajan skup reformi kako bi se Europski savjet vratio da odlučuje o ovom pitanju”, stoji u usvojenim zaključcima šefova država i vlada EU na samitu u lipnju.
Nakon preporuke EK, status kandidata za jednu zemlju razmatraju i odobravaju države članice EU, na nivou šefova država i vlada.
Jednostrano preuzimanje državnih nadležnosti od strane entiteta Republika Srpska i demontiranje državnih institucija, ugrozilo je perspektivu zemlje za pristupanje u Europsku uniju (EU), ističe se u izvještaju Europske komisije koji je posvećen BiH.
U izvještaju koji će Europska komisija objaviti sutra, 12. listopada, a u koji Radio Slobodna Europa (RSE) ima uvid, podvlači se da su stranke sa sjedištem u entitetu Republika Srpska blokirale zakonodavne i izvršne institucije na državnoj razini, “što je dovelo do skoro potpunog zastoja u reformama”.
Država se uskladila sa sankcijama, provedbu ometa RS
Stručnjaci Europske komisije navode da je Bosna i Hercegovina “značajno” povećala stopu usklađivanja sa zajedničkom vanjskom politikom EU, koje se odnose na sankcije protiv Rusije koje su odgovor na agresiju u Ukrajini.
U nacrtu izvještaja se prepoznaje i pozdravlja ovo povećanje stope formalnog usklađivanja koje je načinila država.
Međutim, u nacrtu dokumenta se podvlači da su se vlasti i stranke iz RS-a zalagale za neutralan stav o agresiji Rusije na Ukrajinu, “osporavajući usklađivanje sa izjavama EU i ometajući punu implementaciju restriktivnih mjera protiv Rusije”.
Opstrukcije uoči izbora
U većini dokumenta o Bosni i Hercegovini se u više navrata spominje da nema nikakvog progresa u važnim poljima.
Navodi se, između ostalog, da Vijeće ministara BiH nije preduzeo nikakve korake da bi razvio nacionalni program za usvajanje pravne stečevine EU.
Zbog “političke opstrukcije” je Ministarstvo financija i trezora BiH ometalo nesmetanu organizaciju listopadskih izbora uskraćivanjem potrebnih sredstava.
Održavanje izbora je ocijenjeno dobro, ali se kaže da su izbori obilježeni nepovjerenjem u javne institucije i retorikom koja je neujednačena.
Također se ocjenjuje da nije postignut napredak u osiguravanju i omogućavanju okruženja za civilno društvo.
U pravosuđu nema napretka
Nijedan napredak Europska komisija nije obilježila u BiH po pitanju pravosuđa.
Ocjenjuje se da se BiH nije poboljšala neovisnost i nepristrasnost pravosuđa, te da izvršna i zakonodavna vlast nije usvojila dodatne mjere zaštite.
Dodaje se da nedosljednost i preširoka diskrecijska prava i dalje postoje u primjeni pravila o imenovanju, disciplinskoj odgovornosti, napredovanju u karijeri i sukobu interesa sudaca i tužitelja.
“Potrebne su hitne mjere da se vrati povjerenje javnosti u pravosuđe i ojača njegov integritet. Nedostatak političke posvećenosti reformi pravosuđa i loše funkcioniranje pravosudnog sustava i dalje ugrožavaju uživanje prava građana i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala”, ocjenjuje se u nacrtu dokumenta.
Policija podložna političkom miješanju
Nema napretka u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala jer, stručnjaci Europske komisije smatraju da politički lideri i pravosudne institucije nisu uspjeli izboriti se sa široko rasprostranjenom korupcijom i aktivno su blokirali napredak, “što je dovelo do dugoročnog zastoja i sve većih znakova političkog zarobljavanja”.
“Kontinuirani nedostatak napretka na svim razinama povećava rizik od nazadovanja. Politički lideri i pravosudne institucije moraju hitno popraviti situaciju”, poručuje se u izvještaju o BiH.
Iako se priznaje da su u proteklih 12 mjeseci podignute neke optužnice koje se odnose na visoke kazne za korupciju, “ukupni rezultati ostaju beznačajni zbog operativne neefikasnosti i političkog uplitanja”.
Ocjenjuje se da je policija u zemlji podložna političkom miješanju.
Nije operativna točka kontakta za suradnju s Agencijom za provedbu zakona Europske unije (EUROPOL), te ne postoji sustavna suradnja s Agencijom Europske unije za suradnju u oblasti krivičnog pravosuđa (EUROJUST).
Od bosanskohercegovačkih vlasti se traži da hitno usvoje zakon za borbu protiv pranja novca i financiranje terorizma.
Loše ocjene o slobodi izražavanja
Europska komisija smatra da u Bosni i Hercegovini nije postignut napredak u jamčenju slobode izražavanja i medija kroz zaštitu novinara od prijetnji i nasilja i osiguranju financijske podobnosti sustava javnog emitiranja.
Ocjenjuje se da i dalje postoje izazovi kada je u pitanju sloboda okupljanja, posebno u RS.
Bez napretka i u preuzimanju odgovornosti za EU članstvo
Bosna i Hercegovina, prema ocjeni Europske komisije, treba značajno pojačati usklađivanje s pravnim stečevinama EU, te primjeniti i ojačati neophodne zakone.
“Tijekom razdoblja na koji se izvještaj odnosi (12 mjeseci), postignut je ograničen ili nikakav napredak u različitim poglavljima pravne stečevine EU”, zaključuje se u izvještaju./HMS/
