Klapa Hrvatske ratne mornarice “Sveti Juraj” na dočeku Vatrenih izvela je veliki hit pjevača Marka Perkovića Thompsona “Lijepa li si”, oko koje su se ovih dana vodile neviđene polemike.
Na izvedbu klape, točnije samu pjesmu, osvrnuo se komunikacijski stručnjak, sveučilišni profesor Božo Skoko, koji se dotakao i, nekima, spornog stiha “Herceg-Bosno srce ponosno!”.
Pored Moje domovine, Vatreni obožavaju pjevati Thompsonovu “Lijepa li si”. Večeras na njihovu dočeku izvest će ju klapa Sveti Juraj Hrvatske ratne mornarice. U tom kontekstu me ovih dana čude zgražanja nekih u Hrvatskoj i BiH, kako se spominjanjem stiha “Herceg-Bosno srce ponosno!” u pjesmi tobože čini nekakav grijeh.
Koliko su takvi komentari promašeni, najbolje ćemo razumijeti kroz objašnjenje književnika Željka Ivakovica:
“Zašto hrvatska nogometna reprezentacija ili golman Bayerna s njima ne bi pjevao ”Herceg-Bosno, srce ponosno”?
Herceg-Bosna je u kratkoj pameti ovih mrzitelja samo ona Tuđmanova, Šuškova i Bobanova ratna tvorevina. No, što ćemo s barem sto godina imena Herceg-Bosna koje znači Bosna i Hercegovina? Što? Treba li, očito treba, sve ove neznalice podučiti da i Nada Mamula pjeva o Herceg-Bosni svoju sevdalinku? Niste čuli? Nađite, nije teško. ”Herceg-Bosno, djedovino stara”! Treba li reći da je spominju i slave i pjesnici muslimanskoga imena? Safvet-beg Bašagić svoju pjesmu ”Mile uspomene” započinje stihom: ”Herceg-Bosno!”, a Džemaludin Čaušević tvrdi da ”nema ljepše zemlje na svijetu od Herceg-Bosne…”
Hoćete li još? Osman Nuri Hadžić također je spominje. Pa nisu valjda svi oni prije toga i svi oni poslije toga koji spomenu Herceg-Bosnu odmah za političku diskvalifikaciju? Počeo sam s autorima muslimanskoga imena, ali i hrvatski pisac i folklorist Ivan Zovko (1864.-1900.) uporno za BiH rabi pojam Herceg-Bosna.
A sad pogledajte Hrvatsku enciklopediju o tom pojmu: ”Naziv koji se upotrebljavao za cijelu BiH još od austrougarske okupacije. U tome značenju služili su se njime sve do 1991. najviše Hrvati, ali i Bošnjaci. Taj je naziv imao određenu stilsku vrijednost i funkciju, gotovo da se i nije upotrebljavao u običnome govoru, nego ponajprije u geslima, pjesmama, manifestima, svečanim govorima i sl.”
Eto, a sad zamislite da Nada Mamula pjeva: Bosno i Hercegovino, djedovino stara ili Bosno i Hercegovino, srce ponosno… I nakon 1991. taj pojam nije izgubio stilsku funkciju… Problem imaju oni koji su zaraženi banalnom ispolitiziranosti gore nego koronom.”
Toliko o tome. Bosna i Hercegovina ili pjesnički Herceg-Bosna je i hrvatska zemlja i naravno da ju i u pjesmama trebamo slaviti i o njoj pjevati. Tim više što dio Vatrenih potječe iz ove zemlje.
Kao što je Vice Vukov neponovljivo pjevao o Boki Kotorskoj ili tamburaši o bunjevačkim Hrvatima i njihovim običajima, pjevajmo o svim zemljama u kojima žive Hrvati i slavimo hrvatsko zajedništvo.
