Naslovnica Zanimljivosti Hrvatska: Što će se događati s kreditima nakon prelaska na euro?

Hrvatska: Što će se događati s kreditima nakon prelaska na euro?

Mislite li podizati kredite ili svoje promjenjive kamate fiksirati idućih nekoliko godina, nemojte previše čekati jer od trenutačnih vjerojatno neće biti povoljnijih kamata u idućim godinama.

 

Vremena jeftinijih kredita su iza nas, a sadašnje kamate veće su nego prošle godine u Hrvatskoj i u eurozoni. Ako je suditi prema najavama iz Europske središnje banke, kamate će rasti i dalje te smo već ušli u doba skupljih kredita koje bi moglo potrajati sve do 2025.

Kamate na nove stambene kredite u eurozoni u proteklu godinu dana udvostručile su se. Istovremeno su kamate na nove stambene kredite u Hrvatskoj, prema podacima Hrvatske narodne banke, rasle nešto slabije. Obje središnje banke u izračun ovih prosjeka uzele su u obzir sve vrste promjenjivih i fiksnih kamata na nove stambene kredite.

Građani Hrvatske stoga i neće mnogo profitirati od uvođenja eura. Jeftiniji krediti i ukidanje valutnog rizika bile su najveće prednosti uvođenja eura, ali za građane Hrvatska tu je prednost izbrisala visoka inflacija pa su se snovi o jeftinijim kreditima istopili kao sladoled na suncu.

Da bi obuzdala divljanje cijena, Europska središnja banka je u nekoliko navrata od srpnja prošle godine podizala referentne kamate, a s njima raste i referentna međubankarska kamata Euribor iz koje se grade cijene kredita građanima. Posljednji je put to napravila u prosincu, kada je tri ključne kamatne stope podignula za 50 baznih bodova na razine od dva do 2,75 posto. Tako je, primjerice, kamata na glavne operacije refinanciranja polovicom prošle godine bila na nuli, a danas iznosi 2,5 posto.

Iz Europske središnje banke ističu da je inflacija i dalje previsoka i da će predugo ostati viša od ciljne razine pa će se referentne kamate morati još znatno povećavati kako bi dosegnule razine koje su dovoljno restriktivne da se inflacija što prije vrati na dva posto.

U našoj infografici možete proučiti podatke o trenutnim prosječnim kamatama na stambene i gotovinske kredite, kao i maksimalne postotke do kojih promjenjive kamate mogu rasti idućih pola godine. Također možete vidjeti primjer što to znači u praksi. Napominjemo da je infografika interaktivna, odnosno da klikanjem na nju možete vidjeti podatke.

Sve se to tiče i građana Hrvatske koji su od ove godine građani eurozone. Građani u Hrvatskoj otplaćivali su početkom prosinca 149 milijardi kuna kredita, što je oko 19,8 milijardi eura i gotovo polovica tih kredita je s promjenjivim kamatama ili s kamatama koje su fiksirane na rok kraći od tri godine.

Svi kunski krediti su od prvog dana ove godine postali eurski, vrsta kamata je ostala nepromijenjena, a oni s promjenjivim kamatama privezani su uz Euribor. Rast referentnih kamata Europske središnje banke koji podiže Euribor postupno se prenosi na rast kredita s promjenjivim kamatama koje otplaćuju građani jer banke smiju kamate na kredite u otplati mijenjati samo dvaput godišnje. Uglavnom to rade u siječnju i srpnju. Novim kreditima koje nude na tržištu banke mogu mijenjati cijene kada žele.

Šestomjesečni Euribor uz koji su najčešće privezani krediti s promjenjivim kamatama u eurima trenutno iznosi 2,87 posto, a bio je negativan od studenog 2015. pa sve do polovice prošle godine.

U slučaju rasta kamata, dužnici koji otplaćuju kredite s promjenjivim kamatama mogu računati da im o preostalim rokovima otplate ovisi koliko će svakog od njih opteretiti rast europske međubankarske kamate Euribor. Što su dulji rokovi oplate, veći je i trošak rasta kamata.

Ipak, kamate ne mogu rasti u nebo i ludovati kao inflacija (procjena je da bi lanjska prosječna stopa inflacije mogla dosegnuti 8,4 posto i smanjiti se na 6,3 posto u ovoj godine i tek u 2025. godini pasti na 2,3 posto) jer postoji zaštitni mehanizam te je zakonom određeno da najviša kamata za stambene kredite može biti 33 posto viša od prosječno ponderirane kamate, a na sve ostale kredite smije biti 50 posto veća od prosječno ponderirane.

Hrvatska je među skupljim zemljama eurozone po cijenama stambenih kredita s fiksnim kamatama i gotovinskih nenamjenskih kredita te je peta po visini prosječnih kamata na te kredite.

Tako su prosječne cijene novih gotovinskih kredita u studenom iznosile 5,25 posto, a godinu ranije 4,26 posto. U europodručju gotovinski krediti koštaju prosječno po 3,53 posto, a u studenom pretprošle godine taj je prosjek bio znatno manjih 2,15 posto.

Kolike su kamate u europskim zemljama i kako su se kretale u posljednjih godinu dana, pogledajte u našoj infografici.

Oni koji strahuju od podizanja cijena kredita jer imaju promjenjive kamate uvijek ih mogu fiksirati. U stvarima promjene kamata iz promjenjivih u fiksne i refinanciranju kredita svaka banka ima svoju poslovnu politiku i u nekima kažu da je sve moguće i promjena vrste kamate i refinanciranje, ali ovisi o svakom pojedinačnom klijentu i odnosu s bankom.

Neke će banke promjenu kamate u fiksnu obaviti tako da postojećem ugovoru o kreditu dodaju aneks, a ako je osnovni ugovor bio solemniziran, onda treba računati na trošak solemnizacije, dok banka promjenu kamate ne naplaćuje. Druge banke će vrstu kamate izmijeniti kroz refinanciranje kredita, odnosno zatvaranje postojećeg kredita i podizanje novog s drugačijim uvjetima…

Svatko odlučuje za sebe što mu je najpametnije napraviti ovisno o svojim prihodima i mogućnostima.

Piše: Sanja Stapić

Hercegovački portal