Naslovnica Crkva Šuti se o tome da je Kutleša žestoki protivnik hercegovačkih franjevaca i...

Šuti se o tome da je Kutleša žestoki protivnik hercegovačkih franjevaca i Međugorja

Nakon što je papa Franjo Dražena Kutlešu imenovao nadbiskupom Zagrebačke nadbiskupije jedne su novine napisale da o jednom dijelu njegove karijere mediji ne pišu niti ga Crkva spominje.

 

Riječ je o vremenu u kojem je bio žestoki protivnik hercegovačkih franjevaca i Međugorja.

Stoga novog zagrebačkog nadbiskupa mnogi vjernici u novoj “župi” neće dočekati s osobitim veseljem.

Poznato je da su iz glavnog hrvatskog grada organizirani bezbrojni posjeti Međugorju.

Nadbiskup Kutleša morat će biti suzdržljiv, usprotiviti se tim hodočašćima sigurno neće smjeti niti u propovijedima govoriti protiv ukazanja.

Koliko se sjećamo, sve vrijeme od tog slavnog događaja Kaptol o njemu nije ima negativan stav, prije bi se reklo da ga je smatrao važnim u hrvatskom kršćanstvu i poticao pohode Gospi.

U Međugorju sam bio nekoliko puta i uvijek iznova bio oduševljen vjernicima sa svih strana svijeta koji su djelovali kao da je u njih ušao Bog, a posebno su me se dojmile ispovjedaonice na otvorenom oko crkve koje kao da su, kao i cijelo mjesto s mnoštvom što se penjalo na brda, spušteni s neba.

Bio bih radostan kad bi me se i novi nadbiskup Dražen Kutleša dojmio kao da ga je Bog poslao, Piše Milan Ivkošić.

Kako je imenovanje Bozanićevog nasljednika šokiralo Kaptol. “Preskočili su nas, nevažni smo!”

Za one radikalnije čovjek kojeg je “izabrao Papa” je osoba koja je ponizila Josipa Bozanića.

1. Za jedne karijerist koji jednostavno ne može odbiti funkciju.

2. Za druge osoba od povjerenja Vatikana, ali i umirovljenog biskupa iz Mostara.

3. Za one treće, radikalnije, osoba koja je ponizila kardinala Bozanića

4. A za onu četvrtu struju zapravo je prelat koji je samo potvrdio dojam koji je stekla javnost.

Papa nema povjerenja u kler Zagrebačke nadbiskupije.

Kada bismo morali ukratko opisati kakvo je raspoloženje unutar kaptolski zidina nakon što je papa Franjo imenovao splitskog nadbiskupa i metropolita Dražena Kutlešu koadjutorom Zagrebačke nadbiskupije i nasljednikom Josipa Bozanića, to bi izgledalo upravo ovako.

Kaptolski kler, to je sad poprilično jasno, iznimno je nezadovoljan Kutlešinim imenovanjem…

Kakav je Kutleša !?

“Socijalno osjetljiv, spreman na dijalog, a nisu mu naodmet niti vatikanske veze i poznanstva, na koje se može osloniti. Ukratko, točno onakav biskup, kakve preferira sadašnji Sveti Otac. Postoji jedan dio njegove karijere, koji su mediji previdjeli, a Crkva ne spominje. Biskup Dražen Kutleša je, naime, žestoki protivnik hercegovačkih franjevaca, ali i fenomena – Međugorja”,  papa Franjo imenovao ga je u novi sastav Dikasterija za biskupe, tijela Rimske kurije koje pomaže Svetom Ocu pri imenovanjima biskupa, pojasnio je za Hercegovački portal svećenik blizak Vatikanskim odlukama koje potvrđuje papa Franjo .

Jutarnji list - Specijalac u službi pape: Trebao je naslijediti Bozanića, ali su ga pokopali kao kandidata

Gospe moja, što to od tebe čine?

Jedno tako izrazito negativno mišljenje i stav ima biskup, novi koadjutor Zagrebačke nadbiskupije, Dražen Kutleša koji je priredio 2001. godine knjigu “Ogledalo pravde” s podnaslovom “Biskupski ordinarijat u Mostaru o navodnim ukazanjima i porukama u Međugorju”.

Don Dražen Kutleša, nekoć svećenik mostarske biskupije, priredio je 2001. godine knjigu “Ogledalo pravde” s podnaslovom “Biskupski ordinarijat u Mostaru o navodnim ukazanjima i porukama u Međugorju”.

Kada su 24., odnosno 25. lipnja 1981. godine počela Gospina ukazanja u župi Međugorje u biskupiji mostarsko-duvanjskoj i trebinjsko-mrkanjskoj, u koju spada župa Međugorje, biskupom je bio mons. Pavao Žanić, a naslijedio ga je mons. Ratko Perić.

Don Kutleša u svojoj knjizi, među ostalim, navodi:

“Pravo govoreći, biskup Žanić se ponajviše nadao kako je nebo progovorilo da razriješi hercegovački slučaj, kad su se već nemoćnima pokazale razne crkvene ustanove. Tijekom svoje službe u Mostaru pokušao je u više navrata stupiti u kontakt sa Svetom Stolicu po pitanju Međugorja.

U pismima je navodio kako je stav dijecezanskog svećenstva poprilično rezerviran te kako mu nije jasno, ako se Gospa doista ukazala, zašto je odabrala župu “neposlušnih franjevaca”. Jedini odgovor koji je stizao iz Vatikana bio je da svi svećenici budu oprezni.

Posebno je upamćena njegova propovijed na krizmi u Međugorju kada je rekao da je šest godina molio, studirao i šutio samo kako bi mogao doći do istine. Izrekao je svoje nezadovoljstvo prema ponašanju franjevaca…

Hercegovački portal