Danas je Uskrs, najveći kršćanski blagdan, kojim se slavi središnji događaj kršćanstva – Kristovo uskrsnuće od mrtvih.
Spomen Kristova uskrsnuća diljem zemlje slavi se svečanim misama, koje u većim gradovima predvode nadbiskupi i biskupi.
Noć uoči uskrsne nedjelje slavilo se vazmeno bdjenje, a mnogi smatraju kako je to najbogatiji liturgijski obred u Crkvi.
Obilježavanju Uskrsa prethodili su dani Velikoga tjedna pa se Crkva na Veliki četvrtak prisjećala Isusove posljednje večere, što je ujedno i spomendan ustanovljenja euharistije i svećeničkoga reda. Veliki petak bio je spomendan Isusove muke i smrti. Na taj dan nisu se služile mise, nego se obilježava Muka Gospodnja. Velika subota bila je dan Kristova otpočinka u grobu i drugi dan vazmenoga trodnevlja pa je taj dan uvečer Crkva počela vazmeno bdjenje.
Molitve, procesije, obredne vatre, blagdanska jela i kolači i njihov blagoslov u uskrsnoj košari, bojenje jaja, uskrsno čestitanje i darivanje te pjesme u slavu Uskrsa samo su dio pučkih uskrsnih običaja.
Hrana se prije blagovanja odnosi u crkvu na uskrsnu misu, gdje ju svećenik blagoslivlja, a potom vjernici odlaze kući na uskrsni objed i slavlje. Tradicijska uskrsna jela su: pinca, sirnica, različite uskrsne pogače ukrašene pisanicama, peciva, kuhana šunka i šunka pečena u kruhu s mladim lukom, hrenom i rotkvicama, kuhana kokoš s domaćim rezancima, kuglof, rožata i dr.
Djeca za Uskrs igraju tradicijske igre u koje su uključene pisanice, poput tuckanja pisanicama, gađanja pisanica kovanicama, traženja sakrivenih pisanica po kući ili u travi izvan kuće i sl. U igri tuckanja jajima uzme se jaje i izabere protivnik. Jaja se tuckaju vrhovima, a pobjednik je onaj čije jaje ostane cijelo i on nastavlja igru. Pisanica pobjednica je ona koja ostane cijela nakon završenog kruga tuckanja.