Prema zamisli mlade ljubuške arhitektice Ljilje Rupčić, dobilo bi se 16.276 m2 korisne površine za kulturne, obrazovne, poslovne, sportske i rekreativne namjene te potrebe građana.
Pred Ljubuškim je iznimno važna odluka o kojoj ovisi kako će grad izgledati i funkcionirati u budućnosti, kakav će biti njegov arhitektonski lik i sklop, prvenstveno središta, ali i u cijelosti, kako će funkcionirati, kako će kucati gradsko bilo, kako će ga ljudi doživljavati i u njemu se osjećati…
Važna odluka
Riječ je o uređenju prostora nekadašnje Duhanske stanice, na čije se uređenje već dugo čeka. Važni početni koraci su napravljeni i treba se odrediti kako preurediti, prenamijeniti i sačuvati preostale derutne povijesne kamene zgrade i vrijedan, razmjerno prostran gradski prostor, koji se veže uz sadašnji središnji dio grada. Više je različitih zamisli i prijedloga – od stručnih i javnih osoba do običnih građana.
Jednu takvu ideju iznijela je mlada ljubuška arhitektica Ljilja Rupčić u svome diplomskom radu na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu pod nazivom “Duhansko blago – Obnova Duhanske stanice Ljubuški”. Projekt je sufinanciran iz državnog proračuna Republike Hrvatske i Europskog fonda za regionalni razvoj unutar Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija”. Diplomski rad je obranjen prije dvije godine te kažimo i to da je mlada arhitektica dobila ocjenu četiri (4).
Prvi dojam koji se dobiva iz projekta je da nudi i predviđa doista mnoštvo različitih društvenih sadržaja iz više područja, raspoređenih po postojećim kamenim zgradama i katovima: muzej duhana (6390 m2), knjižnica (2400 m2), glazbena škola (1500 m2), kinodvorana (666 m2), plesna dvorana (820 m2), sportski penjački klub i teretana (830 m2), zgrada gradskih udruga (430 m2) te podzemna garaža (3240 m2). To daje sveukupnu korisnu površinu od 16.276 m2.
Muzej duhana
Muzej duhana predviđen je u najvećoj zgradi, s prizemljem i četiri kata. Mnogo je različitih namjenskih prostora, nabrojit ćemo samo neke. U prizemlju je predviđen promjenjivi izložbeni postav (584 m2), skladište muzeja, skladište restorana, garderobe, na prvom katu stalni izložbeni postav, uredi, muzejski shop, arhiva muzeja, soba za sastanke…
Na drugom katu je drugi stalni izložbeni postav, radionica za tradicionalne zanate (222 m2), likovna radionica, na trećem katu polifunkcionalan dvorana (600 m2), caffe-bar (300 m2) i na četvrtom restoran (609 m2), degustacija vina, degustacija duhana… Knjižnica bi se sastojala od prizemlja i tri kata.
U prizemlju bi bila knjižara (85 m2), caffe-bar (170 m2), na prvom katu knjižnica (496 m2), na drugom čitaonica, učionica za skupni rad, kreativna radionica, na trećem učionica za informatiku, arhiva, prostor za odmor…
Glazbena škola, osnovna i srednja, imala bi prizemlje i dva kata. U prizemlju je predviđen prostor za više namjena (164 m2) i više pomoćnih prostorija, na prvom katu odvojene učionice za klavir, gitaru i harmoniku, zbornica, dva ureda, na drugom katu posebne učionice za solfeggio, flautu, trubu, violinu i klavir…
Prostor kinodvorane bi u prizemlju sadržavao kinodvoranu (336 m2), predvorje (100 m2) i na katu slastičarnicu. Plesna dvorana bi u prizemlju imala dvoranu za probe, dvoranu za sastanke, svlačionice, na katu pozornicu (190 m2), sjedeća mjesta (182 m2). Sportski penjački klub bi u prizemlju koristio dvoranu za sportsko penjanje (170 m2), na katu teretanu (230 m2), a u zgradi gradskih udruga bile bi prostorije za različite udruge.
Neiskorišteni prostor
– Osnovna zamisao je da neiskorišteni prostor u samom središtu grada, koji doista ima velik potencijal, ponovno oživimo kroz kulturno-društvenu namjenu. Išla sam za tim da se zadrži izvorna vanjska kamena fasada zgrada, a unutra bi se radila nova spregnuta međukatna konstrukcija. Stvorio bi se posve novi prostor kao dnevni boravak, gdje bi ljudi provodili dio dana, kako djeca i mladi tako i odrasli – kaže nam Ljilja Rupčić, zaposlena kao arhitektica u jednoj privatnoj tvrtki u Splitu.
Sjeverni dio prostora nekadašnje Duhanske stanice, koji graniči sa zgradom Dječjeg vrtića, Centrom malih sportova i autobusnim kolodvorom, uredio bi se tako da bi se vrtić proširio za 200 m2 za različite namjene, a u dijelu niže autobusnoga kolodvora, uklopljen u zelenilo, izgradio bi se amfiteatar s tribinom za ljetno kino, predstave i okupljalište mladih. Podzemna garaža gradila bi se ispod autobusnog kolodvora i imala bi 121 parkirno mjesto.
Uz sve nabrojeno, izgradili bi se uredski prostori za Grad Ljubuški i Vladu Zapadnohercegovačke županije, poslovni prostori za trgovine, obrte, turistički ured, banke, startup urede, zatim igrališta za mali nogomet i basket, park (trg) sa zelenilom u jugoistočnom dijelu, koji bi bio ugodno mjesto za okupljanje i opuštanje.
