Uživanje u prirodi i miru otočića Visovca motiv je posjetitelja koji onamo dolaze kako bi se isključili od buke i napunili energijom. Energija tog otoka na Visovačkom jezeru, između Roškog slapa i Skradinskog buka, doista je posebna.
Je li razlog to što je taj mali biser Nacionalnog parka Krka oduvijek mjesto za molitvu i razmišljanje ili je stvar u vibri koju pruža priroda, najbolje je da svatko odgovori za sebe.
Visovac su najprije naselili eremiti, pustinjaci reda sv. Augustina, koji su na otoku sagradili manji samostan i crkvicu posvećenu sv. Pavlu apostolu, a po njihovu odlasku dolaze franjevci.
Od sredine 15. stoljeća ondje se nalazi franjevački samostan Majke od Milosti i crkva Gospe Visovačke, koji s krajolikom čine jedinstvenu cjelinu. Samostan ima vrijednu arheološku zbirku, kao i zbirku povijesnih predmeta te knjižnicu s vrijednim primjercima.
Očaravajuće prirode Visovačkog jezera i Nacionalnog parka Krka prepoznali su i producenti te su ih šezdesetih godina, kao idealne za dočaravanje netaknute ljepote u kojoj su živjeli Indijanci, prikazali u avanturama Winnetoua. Prije nekoliko godina ondje se snimala i nova trilogija o avanturama poglavice Apača Karla Maya.
Nacionalni park organizira izlet brodom sa Skradinskog buka za koji valja izdvojiti dva sata. Nešto dulja tura traje četiri sata, a uključuje ljepote od Skradinskog buka do Roškog slapa, uključujući i otočić.
Sama vožnja brodom do Visovca se pamti, a otočić se može obići pješice bez žurbe. Za razgledavanje samostana predviđeno je oko pola sata.
Visovac – Gospin otok usred jezera čuva najmanju knjigu na svijetu
Otok Visovac, dug svega 200, a širok 150 metara, naseljen je još u 14. stoljeću. Čuva najmanju knjigu na svijetu i vrijedan primjerak basni slavnoga Ezopa iz 1487. godine. Onome tko na njega kroči na Gospu od Anđela bit će udijeljen oprost od grijeha. Tko je kuša ne zaboravlja domaću travaricu iz samostanskog vrta.
Visoki jablani koji ga okružuju prepoznatljiva su slika najpoznatije razglednice s Krke. Skoro da je nezamislivo da je nekada na tom mjestu stajala tek “bila stina” – Lapis albus što je postala Visovac.
Visovac se smjestio usred pitomog proširenja rijeke između Skradinskoga buka i Roškoga slapa. Franjevački samostan i crkva na otoku čine jedinstvenu ambijentalnu cjelinu u prekrasnom krajobrazu Visovačkoga jezera.
Oba sakralna objekta posvećena su Gospi Visovačkoj, a sam samostan i Majci od Milosti, pa je Visovac stoljećima odredište hodočasnika iz cijeloga svijeta.
Središte štovanja Majke Božje na Visovcu je Gospina slika koju su franjevci, prema predaji, donijeli sa sobom kada su se pred turskom najezdom napustili Bosnu i pronašli novo utočište na Visovcu. Zbog stoljetnog štovanja Majke Božje i sam otok Visovac nazivaju Gospinim otokom.
Riznica franjevačkog samostana Majke od Milosti na Visovcu čuva vrijedna djela, a među njima i najmanju knjigu na svijetu koja sadrži molitvu “Oče naš” na sedam jezika. Dimenzije su joj 3,5 x 3,5 milimetara, a tiskana je u Guttenbergovu muzeju u Mainzu. No osim u starim knjigama, posjetitelji u riznici mogu uživati i u razgledanju bogate arheološke zbirke, kao i zbirke povijesnog crkvenog ruha i posuđa.
Otok se u povijesnim izvorima prvi put spominje 1345. pod imenom Lapis albus (Bijela stijena), zbog osnovice od čvrstoga kamena, dok se naziv Visovac u ispravama javlja tek sto godina kasnije. Početne površine od 13 četvornih kilometara, otok je tijekom godina proširivan, pa je danas dug oko dvjesto, a širok sto pedeset metara. Unatoč izloženosti vremenskim nepogodama, Visovac je kultiviran kao samostanski vrt s brojnim dekorativnim vrstama u kojemu danas obitavaju ptice i domaće životinje, a prepoznatljiv je po vizuri visokih jablana koji okružuju otok.
Zbog izuzetne vrijednosti, otok Visovac oduvijek je privlačio brojne hodočasnike koji i sada organizirano hodočaste koristeći izletničke brodove Nacionalnog parka “Krka”. Do otočića Visovca može se doći s lijeve ili desne obale (Stinice ili Remetić). Vožnja brodom traje oko pet minuta, a izlet uključuje razgledavanje Visovca u trajanju od pola sata.
