Godine 2004. izišao je film “Dan poslije sutra”. Najave apokaliptičnog filma bile su na TV-u, a prednost je bila i to što se televiziju tada više gledalo pa nas nije mogla mimoići.
Mnogi su pohrlili u kino vidjeti o čemu je točno riječ. Film je najavljen kao znanstveno-fantastični. Ubrzo nakon gledanja u kinu, kad se pojavio i na TV-u, oni stariji, mudriji komentirali su: – Kao da je nemoguće da nešto ovakvo dočekamo i da se priroda, uslijed onečišćenja, nebrige i povijesno-cikličnih promjena, okrene protiv nas. Oni religiozniji to će povezati i sa zlom koje činimo, a kako nazvati naš odnos prema prirodi, nevezano za međuljudske odnose, nego zlim.
Potvrda prognoza
Od te 2004., ako pogled usmjerimo samo na BiH, vidjet ćemo ekstremno vruća ljeta, uništenu poljoprivredu uslijed suše, snježnu paralizu iz 2012., neviđene poplave iz 2014. i konstante ekstreme koje viđamo iz godine u godinu. A sve više se čini da su ekstremi sve žešći. Ovih dana slušamo o snažnom nevremenu u Mostaru, Banjoj Luci, ledu veličine oraha, novim poplavama, hladnoći u lipnju… Gledamo i dugoročne prognoze, nestabilnosti su svakodnevica, a temperatura iznad 30 stupnjeva još nema na vidiku. Neovisni meteorolog Zoran Zadro ističe da aktualne prognoze nastavljaju potvrđivati one prethodne. – I dalje vidimo dominaciju visokog tlaka zraka nad sjevernom i zapadnom Europom, dok nad jugom Europe dominira sniženi tlak. U ovakvim okolnostima vjerojatno nećemo vidjeti nikakvih dugotrajnih ljetnih vrućina do daljnjega. To sada uključuje i dobar dio srpnja. Nećemo reći da ljeta neće biti nikako, jer moguća je pokoja kratka, vruća, ljetna epizoda, ali ako se sjetimo kakvo je ljeto bilo 2014., onda otprilike nešto slično možemo očekivati i ovo ljeto – poručio je Zadro.
Domaći meteorolozi koji analiziraju AccuWeatherovu sezonsku prognozu, koja kvalitetno pogađa prognoze posljednjih godina, kažu kako bi sva tri klimatološka ljetna mjeseca mogla biti relativno nestabilna. Mnoge oči ovih dana uprte su i u Nedima Sladića. Nekako se nadamo da bi on mogao demantirati nešto oko lošeg ljeta. Međutim, prema karti koju je nedavno objavio, stoji da je Azorska anticiklona, koja je u ljetnom razdoblju zadužena da nam osigura stabilne vremenske prilike, pomjerena na sjever, što otvara put nestabilnostima na jugu Europe. Također, u detaljnoj analizi objasnio je da vrijeme nad područjem Bosne i Hercegovine, ali i većeg dijela Balkana ostaje, nažalost, nestabilno do daljnjeg. – Nažalost, prije svega jer gledamo prizore bujičnih plavljenja gotovo svakodnevno, a koji su posljedica konvektivnog razvoja naoblake tijekom poslijepodnevnih sati nastali pojačanim isparavanjem/evaporacijom s otprije vlagom namočenog tla, kao i toplinskom energijom te brzim porastom točke rosišta. U graničnom sloju dolazi do obaranja potencijalne temperature s visinom, što potvrđuje nestabilnost atmosfere – naveo je uz ostalo. U AccuWeatherovoj prognozi, koju iznosi Tyler Roys, među ostalim, stoji: – Zona od sjeverne Francuske do Balkana u najvećem je riziku od jakog nevremena u smislu grmljavinskih oluja koje mogu proizvesti štetne vjetrove i tuču. Na Balkanu bi krugovi oluje mogli rezultirati značajnim rizikom od bujičnih poplava jer se oborine penju iznad povijesnog prosjeka za ovu sezonu. Međutim, nije sva nada izgubljena jer će biti i lijepih razdoblja.
Povijesni prosjek
Ljetna prognoza AccuWeathera za Europu ističe zonu od sjeverne Francuske do Njemačke, Poljske i u balkanske zemlje kao najvjerojatniji koridor za suočavanje s češćim naletima oborina, a možda čak i jakim vremenskim uvjetima u usporedbi s ostatkom kontinenta. Oborine bi trebale završiti blizu povijesnog prosjeka za veći dio ove regije, što će biti dobra vijest za usjeve diljem Balkana – kaže, među ostalim, stručnjak Tyler Roys.
Piše: Željko Andrijanić
