Potpisan je sporazum o sudjelovanju u projektu „Camino Dubrovnik – Međugorje“ između Grada Dubrovnika, Grada Čapljine i općina Dubrovačko primorje, Ravno, Neum i Čitluk te Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona (županije).
Potpisivanje sporazuma održalo se u u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika.
Projekt se odnosni na Put sv. Jakova od Dubrovnika do Međugorja kojim bi se pješačko turističko-hodočasničkom stazom u dužini od oko 120 kilometara povezali benediktinski samostan u Dubrovniku i crkva sv. Jakova u Međugorju. Kroz Projekt će se definirati i izraditi staza koja bi počevši od samostana sv. Jakova u Dubrovniku hodočasnike i ostale zainteresirane turiste i putnike kroz šest dana dovela do crkve sv. Jakova u Međugorju.
Ispred Grada Dubrovnika sporazum je potpisao gradonačelnik Mato Franković, dok su supotpisnici:
– Nikola Knežić, načelnik Općine Dubrovačko primorje,
– Andrija Šimunović, načelnik Općine Ravno,
– Dragan Jurković, načelnik Općine Neum,
– Smiljan Vidić, gradonačelnik Grada Čapljine,
– Marin Radišić, načelnik Općine Čitluk i
– Andrija Krešić, direktor Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona.
“Dobar je osjećaj danas biti ovdje sa svima vama jer mislim da pokrećemo sjajnu priču. Tek će skora budućnost pokazati kako će se i na koji način realizirati i što će donijeti svakome od nas pojedinačno. Mislim na naše jedinice lokalne samouprave. Naime, vjerujem da ćemo razviti određena područja kako našeg Grada, tako i ostalih, do tih razina da ni sami stanovnici, odnosno žitelji područja nisu svjesni koji pozitivan impact će ovo sve skupa imati”, kazao je gradonačelnik Mato Franković i dodao da su ga već drugi načelnici i gradonačelnici pitali za moguće proširenje rute.
Nakon potpisivanja sporazuma, projekt Camino Dubrovnik – Međugorje, odnosno novu pješačko turističko-hodočasničku stazu, predstavio je koordinator projekta Goran Cvjetinović.
“Grad-Gromača, Gromača-Slano, Slano-Ravno, Ravno-Hutovo, Hutovo-Hutovo Blato, Hutovo Blato-Međugorje. Povijesni putevi, inicijalna mi je ideja bila da se maknemo od cesta i željeznice, da probamo naći rutu kuda su ljudi hodali prije sto, dvjesto, tristo godina, prije željeznice i auta. Uz pomoć dosta mještana i GSS-ovaca sam uspio pronaći stare putove koji su zarasli, zapušteni, kojima nitko nije hodao 70 do sto godina. To ćemo zapravo revitalizirati. Putovi prolaze kraj dosta stećaka, ilirskih gomila, prezentirat ćemo i baštinu koju smo malo zanemarili”, rekao je Cvjetinović i objasnio da mu je za pronalazak rute trebalo mjesec i pol dana zbog velike pomoći ljudi.
