Na Kosovu formiran “Pokret za napuštanje islama”! “Od danas nismo muslimani, društvo je zatrovano”.
Osnivanje pokreta izazvalo je brojne reakcije, a osnivači tvrde da se “progovorilo o ekstremizmu i šteti koju nanose islamska vjera i srpsko pravoslavlje”.
Vesel Lekaj jedan je od osnivača pokreta za napuštanje islamske vjere koji je prije nekoliko dana osnovan na području Dečana.
Njihov moto je “Biti samo Albanac”, a među osnivačima je oko 70 ljudi. Na tom skupu je rečeno da je “albanska vjera Albanija”.
Lekaj je rekao da se govorilo o šteti koju su nanijeli islamska vjera i srpsko pravoslavlje.
Na skupu u petak, 21. listopada 2023., grupa građana u Dečanima okupila je mislioce iz regija i gradova Kosova.
Govorilo se o ekstremizmu i šteti koju nanose različiti segmenti islamske vjere i srpskog pravoslavlja. Jednoglasno izjašnjavanje da od danas nismo muslimani, kazao je Lekaj.
Smatra da je kosovsko društvo “ugušeno islamskim ekstremizmom”.
– Za Albance je vjera albanizam, jer mi mislimo samo albanski, jer smo prije svega Albanci, bilo je poruka podrške iz dijaspore i volje da se podupre inicijativa, da se katolicizam prenese direktno na njegove rane korijene, tj. europskom identitetu i kulturi, rekao je on.
Povijesni izvori govore kako su katolici na Kosovu najstarija hrvatska dijaspora. Kolokvijalno ih se naziva „Janjevcima“ (prema mjestu Janjevo u blizini Prištine gdje ih i danas još uvijek većina živi).
Potječu od trgovaca i rudara iz Dubrovnika i Bosne i Hercegovine, a njihova je nazočnost na Kosovu zabilježena već početkom XIV stoljeća. U povijesnim burama i nepogodama održala ih je jedino katolička vjera koju su kroz cijelu svoju povijest ljubomorno čuvali i njegovali i ona je neodvojivi dio njihova hrvatskoga identiteta.
Prvo spominjanje Janjeva zabilježeno je 1303. godine, kad Rimski papa Benedikt XII ovo mjesto navodi kao središte katoličke župe Svetog Nikole. Naziv „Janjevo“ prema predaji su donijeli doseljenici iz Janjine na poluotoku Pelješcu, koji je u to vrijeme bio dijelom Dubrovačke Republike.
Malo je poznato da je zvono na crkvi svetoga Nikole u Janjevu (iz 1368. godine) najstarije crkveno zvono u Hrvata i to je vrlo zanimljiv podatak koji mnogo govori o važnoj ulozi vjere u životu naroda stoljećima izoliranog i odvojenog od svoje matice.
Hercegovački portal
