Prije 545 godina u Rimu je umrla kraljica Katarina Kosača Kotromanić, pretposljednja bosanska kraljica koju Hrvati časte kao blaženicu. Iako smo danas željeli snimiti mjesto njezinog rođenja u Blagaju pored Mostara, nepoznate muške osobe su zabranile našoj TV ekipi ulazak na snimanje tvrđave.
O svemu smo obavijestili MUP HNŽ-a, a očekujemo kako će se o svemu oglasiti i gradska uprava.
Katarina se nije smjela vratiti u svoj kraj, a naša tv ekipa je od nepoznatih osoba – iz nepoznatog razloga bila spriječena snimati kadrove stare tvrđave.
Kraljica Katarina Kosača Kotromanić rođena je u Blagaju, u srcu Hercegovine. U tragičnom trenutku, kod prodora Turaka na ova područja zatiče se u Bosni; odvojena od svoje djece koja su završila kao tursko roblje. Preminula je u Rimu te se nikada nije vratila u svoje rodno mjesto.
Važna osoba u povijesti Bosanskog kraljevstva
Onime što se dogodilo našoj ekipi prilikom obavljanja svog radnog zadatka bavit će se nadležne službe, a gore navedenoj povijesnoj crtici valja dodati da je kraljica Katarina kći Stjepana Vukšića s kasnijim nazivom herceg Kosača.
“U vrijeme kada su u Bosanskom kraljevstvu postojale dvije ‘struje’; jedna koja je zbog osmanske prijetnje smatrala da se treba oduprijeti Osmanlijama, a predvodio ju je kralj Tomaš. S druge strane, herceg je pripadao ovoj drugoj strani ka je bila sklonija pregovorima s Turcima jer je on u svojim sukobima sa susjedima, pa i s kraljem, koristio njihove usluge. Događa se savez kroz vjenčanje kraljice Katarine i ona u dobi od 22 godine postaje bosanska kraljica. Zbog toga o posljednjim desetljećima Bosanskog kraljevstva ne možemo govoriti, a da ne spomenemo kraljicu Katarinu”, rekao je za RTV Herceg Bosne povjesničar Anto Ivić.
Ivić dodaje da Osmanlije tijekom invazije ubijaju posljednjeg kralja Stjepana Tomaševića, Tomaševog nasljednika, te zarobljavaju Katarininu djecu.
“Katarina, budući da je vjerojatno bila u posjeti svom brati Vladislavu na jugu, izbjegava takvu sudbinu. Sklanja se u Dubrovnik pa u Rim jer je tamo bilo središte inicijative za pokretanjem križarske vojne koja je trebala osloboditi Bosnu”, dodao je Ivić.
Oporuka
No, ta je inicijativa propala, a od nasljednika i vlasti je bila razdvojena. Ni otkupnina niti sultanovo obećanje o slobodi djece nisu ostvareni.
“S jedne strane, ona je u oporuci izrazila želju o ostavljanju mača kralja Tomaša svome sinu Sigismundu – ako bude oslobođen i vrati se na kršćanstvo. Ako ne, onda svojoj kćeri, a ako ni to ne bude – onda nasljeđe Bosanskog kraljevstva ostavlja Svetoj stolici, rekao je Ivić za RTV HB.
-Sljedeće godine se navršava šest stoljeća od smrti kraljice Katarine, to će biti prigoda za neke nove stručne radove kako bi se njezina ostavština dodatno istražila i sačuvala tu povijesnim knjigama, zaključuje se u prilogu RTV Herceg Bosne.
