Hrvatski zastupnici ne vjeruju da će protektorat preživjeti. Rasprava u Hrvatskom saboru. Raspad BiH vjerojatniji od ulaska u EU.
Dio saborske oporbe u četvrtak je, tijekom rasprave o položaju hrvatskog naroda u BiH u 2022. godini, upozorio na nedovoljnu političku potporu Republike Hrvatske hrvatskom narodu u BiH, suočenom sa iseljavanjem i nesigurnošću u izbor svojih predstavnika u BiH, izvijestila je Hina. “Hrvati u BiH politički su obespravljeni, u stalnom strahu od preglasavanja”, istaknuo je Mostov Nino Raspudić u raspravi o Izvješću o provedbi Deklaracije o položaju hrvatskog naroda u BiH za 2022. godinu.
Po njegovoj ocjeni, Hrvatima u BiH u 2022. izostala je politička potpora iz Hrvatske, potrebna da bi vratili ravnopravan status zajamčen Daytonskim sporazumom i to “zbog mlake, poltronske politike u RH koja se više bavi budućim europskim karijerama svojih protagonista nego hrvatskim interesima”. Poručio je i da Klub Mosta ne može podržati ovo izvješće zbog izostanka konkretne političke pomoći Hrvatima u BiH. Ponovno je otvorio pitanje tvornice za proizvodnju kečapa u Kruševu pokraj Mostara, rekavši da je Plenković prije četiri godine položio temeljni kamen, uz najavu da će ona zadržati 10 tisuća ljudi. Raspudić ju je nazvao “tipičnom političkom prevarom”, jer se ništa nije poduzelo da tvornica zaživi.
Arsen Bauk (SDP) je pak kao tri najaktualnije teme danas u BiH izdvojio pitanje državne imovine, pitanje stranih sudaca u Ustavnom sudu kao i usvajanja triju zakona potrebnih da se otvore pregovori s EU. Istaknuo je i da se legitimni predstavnici hrvatskog naroda u sva tri slučaja više slažu s predstavnicima Srba nego s predstavnicima Bošnjaka. Poručio je da će Klub SDP-a primiti na znanje ovo vladino izvješće. “Sigurnost i mir na prvom mjestu”, rekao je Bauk podržavajući europski put BiH parafraziranjem izreke ‘Fućkaš EU koja Bosne nema’”. Ivana Posavec Krivec (Socijaldemokrati) također je poručila da se Hrvatima u BiH mora politički pomoći kako bi osjećali BiH kao zemlju u kojoj se mogu potpuno politički izraziti i realizirati svoje programe i ciljeve. “Važno je da korupcija bude svedena na minimum i da se ljudi prestanu iseljavati iz BiH. Ulazak BiH u EU za Hrvatsku ima strateški značaj”, poručila je.
Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti) upozorio je da su Hrvati izgubili brojna prava u mirnodopskom razdoblju BiH, nakon potpisivanja mirovnih sporazuma. Broj Hrvata u BiH drastično smanjio od 750.000 godine 1991. na sadašnjih svega 350.000, o čemu, kaže Pavliček, govore aktualne procjene. Upozorio je na netransparentno trošenje novca iz RH u BiH te ocijenio da je BiH nefunkcionalna država na svim razinama vlasti. “Ovako nefunkcionalna BiH neće nikada ući u EU. Prije će se EU raspasti”, ocijenio je. I Dalija Orešković ističe da je u BiH sve manje Hrvata, a izvješće je nazvala “političkim pamfletom” koje sadrži samo “financiranje biračke baze HDZ-a proračunskim sredstvima RH”.
Zdravka Bušić (HDZ) ustvrdila je da je Vlada RH učinila jako puno, da izvješće sadrži na tisuće projekata, stipendija i oblika potpore zaštiti prava Hrvata u BiH. Izdvojila je potporu strateškim institucijama, poput sveučilišta i HNK u Mostaru. “Ova je vlada prva 2022. osvijestila problem da su Hrvati u BiH u nepravednom položaju u odnosu na druga dva konstitutivna naroda u BiH”, rekla je Bušić te istaknula da je hrvatska diplomacija uspjela uvjeriti međunarodnu zajednicu u potrebu da se izbjegne još jedno preglasavanja Hrvata. Kao rezultat tih napora izdvojila je da su u listopadu 2022. donesene potrebne izmjene izbornog zakona u BiH što je pokazalo, poručila je, da je Republika Hrvatska u stanju zaštititi svoje građane u drugim državama.
Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je u četvrtak da vlada želi što prije otvaranje pristupnih pregovora Bosne i Hercegovine s Europskom unijom jer ona zahtijeva jednakopravnost sva tri naroda, dok desni dio oporbe smatra da je njezin raspad vjerojatniji od ulaska u EU. “Dodjela kandidacijskog statusa Bosni i Hercegovini je naš veliki uspjeh, jer smo se odlučno zalagali za takvu odluku Europske unije koja nije bila zajamčena, a sad se Hrvatska zalaže za sljedeći korak – otvaranje pristupnih pregovora što je prije moguće”, rekao je ministar u Hrvatskom saboru na predstavljanju Izvješća o provedbi Deklaracije o položaju hrvatskog naroda u BiH za 2022. godinu. BiH je na prvom mjestu među primateljima razvojne pomoći, napomenuo je Grilć Radman. Samo Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske osigurao je oko 33 milijuna kuna za provedbu projekata u područjima zdravstva, obrazovanja, kulture. Međutim, susjedna je država suočena s brojnim prijetnjama, dodao je ministar, među kojima je istaknuo srpski separatizam i unitarizam koji je definirao kao preglasavanje manjina.
