Zbog društvenih mreža drastično raste tjeskoba, depresija, usamljenost i nepovjerenje među mladima.
Iako su obećavali povezanost, društveni mediji izazvali su krizu izolacije kod mladih. Drastično raste razina tjeskobe, depresije, usamljenosti i nepovjerenja, a u pozadini svega su društveni mediji i vrijeme provedeno ispred ekrana koje istiskuje aktivnosti na otvorenom i potkopavaju iskustvo pripadnosti.
Od široko rasprostranjenog usvajanja društvenih medija i sveprisutnog vremena provedenog pred ekranima, razine prijavljene anksioznosti, depresije i usamljenosti među mladima znatno su porasle, kao i posjete hitnoj pomoći zbog samoozljeđivanja, pokušaja samoubojstva i samoubojstava.
Može li se toliko zabrinjavajućih trendova pripisati rastućoj upotrebi tehnologije?
Na žalost, sada postoje uvjerljivi dokazi o uzročnosti.
Između 2004. i 2006. Facebook je javnosti predstavljen prvo na sveučilišnim kampusima, ali nisu svi kampusi uveli pionirsku platformu u isto vrijeme. Postupno uvođenje stvorilo je korisnu priliku za istraživanje: podaci o mentalnom zdravlju iz kampusa koji još nisu imali Facebook mogli bi se koristiti kao kontrolna varijabla za procjenu utjecaja društvenih medija.
Nedavna studija koju je vodio Alexey Makarin učinila je upravo to, ispitujući podatke iz više od 350.000 odgovora studenata na više od 300 fakulteta, uspoređujući fakultete koji su imali Facebook s onima koji nisu.
Njegov je tim otkrio da je uvođenje Facebooka uzrokovalo kliničku depresiju kod oko 2% studenata. A to je bilo prije uvođenja značajki poput News Feeda ili gumba Like – a kamoli platformi poput Tik Toka – koje vjerojatno imaju daleko veći kapacitet da preotmu sustave nagrađivanja mozga.
Osim društvenih medija, tek počinjemo shvaćati složene posljedice vremena pred ekranom koje uvelike utječe na mozak u razvoju.
Profesor Michael Rich s Medicinskog fakulteta Harvard, koji je direktor i osnivač Digital Wellness Laba u Bostonskoj dječjoj bolnici, tvrdi da je rastući ljudski mozak neprestano uključen u izgradnju neuronskih veza dok skreće manje korištene veze.
Borba protiv zavisti, ljubomore i nepovjerenja
Jasno je da uređaji sprječavaju djecu da provode vrijeme vani, uživo s prijateljima. No također je jasno da korištenje društvenih medija pridonosi padu povjerenja.
Rad iz 2022. objavljen u Journal of Personality and Social Psychology otkrio je da je vjerojatnije da će listanje feedova društvenih medija izazvati osjećaje zavisti, ljubomore i osuđivanja zbog sreće drugih, nego suosjećanje ili radost. Zbog udaljenosti i relativne anonimnosti života na internetu manje je vjerojatno da će ljudi osjećati empatiju nego u situacijama uživo – što je faktor koji dovodi do visokih stopa nepovjerenja u druge ljude i institucije, posebno među mladima.
Što možemo učiniti kao obitelji i pojedinci?
Psihologinja Sveučilišta Cambridge Amy Orben nudi korisnu metaforu posebno za roditelje.
Ipak, u konačnici, ne može se prebaciti odgovornost na mlade ljude – pa čak ni na njihove roditelje – da riješe ovaj problem. Ovo su sustavni problemi koji se tiču strukture gospodarstva i društva.
Europska unija predložila je propise kojima se društvene mreže smatraju odgovornima za štetu i osiguravaju transparentnost u algoritmima koje koriste. U SAD-u je dvostranačka skupina od 42 državna tužitelja podnijela tužbe protiv Facebookove matične tvrtke, Mete, navodeći da značajke njezinih mreža stvaraju ovisnost i ciljaju na mlade ljude. Ovo su važni koraci, ali nedovoljni kada se uzme u obzir da se radi o općem mentalnom zdravlju budućnosti.
