Član Predsjedništva BiH Željko Komšić, koji je četiri puta većinski bošnjačkim glasovima izabran na mjesto hrvatskog člana u nepuna četiri mandata, nikada nije nijednu odluku Predsjedništva proglasio destruktivnom po vitalni nacionalni interes Hrvata.
Kada bi to učinio, prema Ustavu bi o njegovom zahtjevu odlučivao Klub Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.
S obzirom na omjer snaga u tom domu, jasno je kako Komšić ne bi mogao dobiti podršku hrvatskih izaslanika. A kako Hrvati kao konstitutivan narod u praksi nemaju pravo preispitivanja vitalnog nacionalnog interesa kroz Predsjedništvo, postavlja se pitanje je li Komšićev rad protuustavan, a ovom temom se u analizi pozabavio novinar RTV HB Goran Kutle.
Što kaže Ustav?
Ako bi se unutar Predsjedništva usvojila neka odluka na način da se jedan član Predsjedništva preglasa, a on procijeni da je ta ista odluka destruktivna po vitalni nacionalni interes naroda koji zastupa, žargonski on bi mogao dati veto, nakon čega bi prema Ustavu daljnja procedura bila ovakva prema članku 5 i stavku 2.
Član Predsjedništva koji se ne slaže s odlukom, može odluku Predsjedništva proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju s kojeg je izabran, pod uvjetom da to učini u roku od tri dana po njenom usvajanju. Takva odluka će biti odmah upućena Narodnoj skupštini Republike Srpske, ukoliko je tu izjavu dao član s tog teritorija; bošnjačkim izaslanicima u Domu naroda Federacije, ukoliko je takvu izjavu dao bošnjački član; ili hrvatskim izaslanicima u istom tijelu, ukoliko je tu izjavu dao hrvatski član. Ukoliko takav proglas bude potvrđen dvotrećinskom većinom glasova u roku od 10 dana po upućivanju, osporavana odluka Predsjedništva neće imati učinka.
Tu mogućnost nikada nije ni pokušao koristiti Željko Komšić u svoja nepuna četiri mandata, kao nominalno hrvatski član Predsjedništva, izabran dominantno bošnjačkim glasovima. Prije nešto manje od pet godina na pitanje o vitalnom nacionalnom interesu u emisiji Nedjeljom u 2 na HRT-u nevješto se branio, kako on “nije samo hrvatski član predsjedništva nego i svih drugih građana te da se bira iz reda hrvatskog naroda”.
Što bi se onda dogodilo ako bi se Komšić kojim slučajem obratio klubu Hrvata u Domu naroda Parlamenta FBiH?
Da nam se on obrati prema mogućnostima Ustava i poslovnika oko vitalnog nacionalnog interesa, a već smo ga jednom pozivali, što on nikad nije učinio, mi bismo mu odgovorili kako on nije hrvatski član Predsjedništva jer nije biran glasovima Hrvata, rekao je u izjavi za RTV HB Damir Džeba, predsjednik Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta FBiH.
Kad bi se to dogodilo, još više bi se razgolila činjenica koju mi odavno znamo, a to je da on ne uživa potporu hrvatskog naroda, pa tako ni hrvatskih izaslanika, što bi potvrdilo tezu da je njegov izbor protuustavan, dodao je politolog Martin Mikulić.
U trenutnom sazivu klubu Hrvata u federalnom Domu naroda od ukupno 23 izaslanika, čak 18 njih dolazi iz stranaka s hrvatskim predznakom koje ne priznaju Komšića kao legitimnog predstavnika Hrvata. Realno je onda da Komšić ne bi mogao željenu dvotrećinsku podršku za svoj eventualni zahtjev, nego bi čak više od dvije trećine izaslanika bilo protiv njega. U tom kontekstu zanimljive su i pojedine odredbe Izbornog zakona.
U članku 8.4 Izbornog zakona stoji: Ako član Predsjedništva BiH iz bilo kojih razloga prestane vršiti svoju funkciju, ili ako je trajno ili privremeno nesposoban za vršenje funkcije, zamjenjujući član Predsjedništva BiH preuzima dužnost člana Predsjedništva BiH u skladu sa Zakonom o popunjavaju upražnjenog mjesta člana Predsjedništva BiH u toku trajanja mandata.
Dok u članku 8.7. stoji da: O postojanju trajne nesposobnosti za vršenje funkcije člana Predsjedništva BiH odlučuje Ustavni sud Bosne i Hercegovine.
Trajna nesposobnost za obavljanje pojedine funkcije je vrlo širok pojam kao i sam vitalni nacionalni interes, ali logično pitanje koje se nameće je da ako pojedini član Predsjedništva ne može uopće preispitati je li pojedina odluka destruktivna po vitalni nacionalni interes, je li u ovom slučaju pozicija Hrvata u Predsjedništvu ustavno nezaštićena? Samim time, je li onda i Komšić trajno nesposoban za obavljanje svoje funkcije.
On je potpuno nesposoban obavljati svoju funkciju na koju je izabran bošnjačkim glasovima. Ako gledamo ovu logičnu stvar da se on ne može obratiti hrvatskom klubu u Domu naroda i ako ga hrvatski klub ne može podržati, on je potpuno nesposoban biti legitimni hrvatski član Predsjedništva, istaknuo je Damir Džeba.
Da bi ustavno-pravna veza između Predsjedništva i nacionalnih klubova u federalnom Domu naroda, odnosno Narodne skupštine RS-a bila još jasnija, prema mišljenju politologa Martina Mikulića važno je uočiti kako u izboru za članove Predsjedništva nema ni drugog kruga izbora, što nije slučaj kada se u nekim drugim zemljama po građanskom principu bira predsjednik države.
Sve navedeno govori kako ustavotvorci nisu razmišljali o mogućnostima korištenja izbornog inženjeringa, nego su definirali tri člana Predsjedništva koji simbolično predstavljaju prije svega tri konstitutivna naroda, a ne sve građane kako to pojedinci tvrde, zaključuje RTV HB.
