Tržište Bosne i Hercegovine suočava se s velikim izazovom masovnog uvoza krumpira, a poljoprivrednici upozoravaju kako domaće vlasti rade malo ili ništa kako bi zaštitile domaće proizvođače.
U posljednje vrijeme se piše o uvozu sirijskog mladog krumpira. Navodno postoje kontrole proizvoda, ali bojim se da nitko ne prolazi kontrolu kakvu prolaze domaći proizvođači. Mi imamo najpregledaniji krumpir u cijeloj BiH, od monitoringa, analiza i drugog. Ako su rigorozni u Siriji kao što su kod nas, onda nema nikakvih problema – izjavio je za Fenu ravnatelj Poljoprivredne zadruge „Plodovi zemlje“ Dubravko Vukojević.
Istaknuo je kako je crno tržište i dalje jedno od gorućih pitanja kada se radi o bh. poljoprivredi.
Malom čovjeku bi najbolje bilo da je sve uređeno. Imamo pomoć od županije, odnosno poticaje po zasađenoj površini, imamo pomoć i s razine Federacije, ali velik problem predstavlja to što mi većinu naše robe, priznali to ili ne, moramo prodati na crno. Ne zato što to želimo, nego što moramo – kazao je Vukojević.
Poljoprivrednici, po njegovim riječima, teško mogu doći do računa koji su im potrebni da bi aplicirali za poticaje.
Ne možemo doći do računa. Razumljivo mi je to od malih prodavača, ali mi nije razumljivo da veliki trgovački lanci rade na taj način. Nama treba račun o prodanom da bi aplicirali na poticaje i to su veliki problemi. Ako tražimo da prodamo na račun, onda oni traže jeftinije – upozorio je.
‘Poljoprivrednika je sve manje i nitko se ne želi baviti tim poslom’
Dodao je da su problemi ogromni, ali da se poljoprivrednici ipak nekako uspijevaju snaći.
– Poljoprivrednika je sve manje i nitko se ne želi baviti tim poslom iako se bez hrane ne može. Trebali bismo posvetiti više pažnje tome. Hrana dolazi sa strane, a da se, ne daj bože, uvoz zaustavi na par dana svi bi bili gladni – naglasio je Vukojević.
Što se tiče ovogodišnjeg uroda sorte „Ljubuški rani“, Vukojević je kazao kako bi u plastenicima vađenje krumpira trebalo krenuti već 10. travnja.
– Naša očekivanja su jasna: samo da ne bude gore nego lani. Prošle godine cijena je bila između 1.30 i 1.50 maraka za kilogram što je prihvatljivo. Ako bi tako bilo i ove godine, bili bismo zadovoljni cijenom. Međutim, to je optimističan scenarij, ali sve preko jedne marke bilo bi zadovoljavajuće – rekao je Vukojević.
