Gošća Dnevnika RTV Herceg Bosne bila je Lidija Bradara, predsjednica Federacije BiH.
Prije nekoliko dana objavljena je presuda arbitražnog suda iz Švicarske prema kojoj su BH Gas i Energoinvest dužni mađarskom operatoru isplatiti 11.6 milijuna dolara zbog jednostranog prekida ugovora o opskrbi plinom. Referirajući se na ovu veliku aferu koja kao da se pokušava sakriti, Bradara je kazala da se u BiH uvijek nešto pokušava sakriti.
-Nije trebalo čekati ni samu arbitražu ako želite pogledati kako funkcionira neko javno poduzeće kao što je BH Gas. Možete pogledati jedno od revizorskih izvješća i vidjeti kakvi su dugovi i u kakvom se stanju nalazi JP BH Gas, Energoinvest ili bilo koje drugo javno poduzeće u BiH, kazala je Bradara.
Predsjednica FBiH dodala je da revizorska izvješća pokazuju da BH Gas posluje s gubitkom.
“Ono što sam ja u jednom trenutku pročitala je da je taj dug sada otprilike na nekih 40 milijuna maraka”, kazala je Bradara.
BH Gas ne može provesti investiciju od Sarajeva do Kiseljaka
Unatoč navedenome određena strana veleposlanstva u BiH traže da BH Gas bude nositelj projekta izgradnje plinovoda Južna interkonekcija.
Gošća Dnevnika RTV HB pojašnjava da je Južna interkonekcija postala političko pitanje, a da bi trebala biti suštinsko, ekonomsko pitanje.
“Južna interkonekcija strateški je interes Republike Hrvatske i sporazum koji je i BiH potpisala se zove ‘Južna interkonekcija – Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina’. Samim time trebate tražiti partnera koji je sposoban provesti neku investiciju i biti ravnopravan partner u cijelom tom procesu”, rekla je Bradara i pojasnila da ovdje imamo tvrtku koja investicijski nije sposobna.
Ona dodaje da je i sama arbitraža pokazala da se radi o poduzeću koje ima jedan značajan dug. Bradara je kazala i da je BH Gas jednostrano raskinuo sporazum, a da se takvi postupci kažnjavaju u međunarodnom korporativnom poslovanju. Posjetila je i na neke ranije nedovršene projekte kojima je nositelj bilo upravo spomenuto javno poduzeće u vlasništvu Vlade FBiH.
“BH Gas ima svoje plinovode u središnjem dijelu BiH. Investicija nije završena do kraja niti je ikada plin pušten prema Travniku, isto tako prema Kiseljaku za koji je bio iskazan interes jer postoje poduzeća kojima je taj plin potreban. Tvrtka koja radi u Sarajevu, a nije u mogućnosti napraviti investiciju do Kiseljaka…, možda puno govori o njenom investicijskom kapacitetu i želji da investira u bilo što u BiH, istaknula je Bradara.
Mijenjati zakon i uvažiti interes županija
Predsjednica FBiH mišljenja je da Vlada FBiH treba pripremiti novi zakon kako bi se mogao implementirati projekt Južne interkonekcije sukladno interesima svih županija kroz koje bi plinovod trebao proći.
“Plinofikacija BiH i oblast izgradnje plinovoda su iz podijeljenih nadležnosti i oni koji su radili bilo kakve investicije u BiH znaju koliko puno posla imate i kod izvlaštenja zemljišta, projektiranja, proglašenja javnog interesa”, kazala je Bradara i dodala da se u svakom slučaju moraju konzultirati županije kroz koje će taj plinovod prolaziti.
Nacionalni debalans na štetu Hrvata
Posljednjih dana dogodio se niz uhićenja, a “pao” je i prvi čovjek Federalne uprave policije (FUP) Vahidin Munjić. Odgovarajući na pitanje što nakon slijeda ovih događaja građani mogu očekivati, Baradara je kazala da je naša sreća ili nesreća da je, bez obzira na ono što govori resorni ministar, stanje sigurnosti u nadležnosti kantona (županija).
-To je nešto s čime se neki u FBiH još uvijek ne žele pomiriti, kazala je Bradara i pojasnila da se na Zastupničkom domu Parlamenta FBiH o stanju u oblasti sigurnosti raspravljalo skupno prema izvješćima županijskih MUP-ova.
Bradara je kazala da Munjić nije prvi čovjek FUP-a nego da se na toj dužnosti nalazi po ovlaštenju kao vršitelj dužnosti.
-Po Ustavu i zakonu to mjesto trebalo bi pripadati predstavniku hrvatskog naroda, kazala je Bradara i pojasnila da je situacija u toj policijskoj agenciji drugačija na štetu Hrvata te da je izražen nacionalni debalans u FUP-u.
“Najveći je problem to što u proteklih sedam godina nije bilo činovanja za više činove tako da su Hrvati itekako zakinuti u FUP-u. To se otimanje nastavlja i završava te se nadam da ćemo taj problem uskoro riješiti”, rekla je Bradara i pojasnila da, otkad je stupila na dužnost predsjednice FBiH, pokušava po tom pitanju nešto napraviti. Kaže da je nužno izmijeniti nekoliko zakona te da se pokušavaju dogovoriti s resornim ministrom te s drugim partnerima u Vladi FBiH.
Bradara je istaknula i da uhićenje v. d ravnatelja FUP-a, Vahidina Munjića, ne može komentirati jer nema sve informacije o onome što se točno dogodilo.
“Mene brine to što smo se mi naviknuli i da nam je to sve postalo normalno. Kada vam uhite predsjednika Suda BiH, v. d. ravnatelja FUP-a, nama sve postaje normalno. Mislim da je to zabrinjavajuće”, kazala je Bradara.
Puno posla pred Povjerenstvom za izbor i imenovanja
Na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH imenovani su novi članovi Povjerenstva za izbor i imenovanja tog doma. Upitana hoće li se time riješiti pitanje imenovanja suca Ustavnog suda BiH koje je postalo politički problem, Bradara je istaknula da se imenovanje tog povjerenstva svelo na imenovanje suca Ustavnog suda Bih.
-Međutim, Povjerenstvo za izbor i imenovanje važno je u svakom parlamentu pa tako i u Zastupničkom domu PFBiH. Trakavica s tim povjerenstvom i načinom funkcioniranja Povjerenstva u Zastupničkom domu trajala je predugo, mislim više od godinu dana. Na kraju je to riješeno na prošloj sjednici. Pred tim je povjerenstvom jaku puno posla; između ostaloga da predloži novog predsjedatelja ZD PFBiH, da predloži Neovisni policijski odbor koji će provesti proceduru izbora ravnatelja FUP-a”, kazala je Bradara i najavila da će na dnevni red doći imenovanje još jednog suca Ustavnog suda BiH kojega također treba provesti spomenuto povjerenstvo.
Moguć dogovor o Izbornom zakonu
Osvrćući se na pitanje može li parlamentarna većina konačno postići dogovor i izmijeniti Izborni zakon BiH kako bi se osiguralo legitimno političko predstavljanje, Bradara je kazala da smatra da ondje gdje ima volje ima i načina.
“Svaki put kada razgovore i pregovore dovedemo do stadija da nam se čini da smo postigli neki konsenzus, onda se dogodi nešto u ovoj zemlji što nas odmakne od dogovora. Vjerujem da možemo postići konsenzus oko toga, nama najvažnijeg pitanja, a to je legitimno predstavljanje”, rekla je Bradara dodajući da smatra da se može postići dogovor i oko tzv. integriteta izbornog procesa.
-Nadam se da ćemo u narednom razdoblju doći do izbornog zakona koji će omogućiti legitimno predstavljanje i u Predsjedništvu BiH gdje to u četiri mandata nismo imali. Mislim da nitko tko želi dobro Bosni i Hercegovini ne bi trebao imati ništa protiv toga, zaključila je Bradara.
