Dovoljan je samo 1 prirodni sastojak da se riješite krumpirovih zlatica. Nakon ovoga se neće vraćati.
Krompirova zlatica najveća je štetočina koja napada krumpir, a poslije i rajčicu i patlidžan. Javlja se svake godine i toliko je opasna da može u potpunosti uništiti nasad. Kod nas može razviti jednu do tri generacije. Obično do 600m nadmorske visine razvije dvije generacije godišnje, ako su povoljni uvjeti razvije se i treća generacija. Ženke krumpirove zlatice su veoma plodne i mogu položiti i do 2000 jaja.
Jaja su narančasto obojena i odložena u skupinama s donje strane lista, piše Agroklub. Krumpirova zlatica ima tek mali broj prirodnih neprijatelja. Za ishranu je mogu koristiti jež, krtica i fazan. Grabežljive stjenice za ishranu koriste jaja zlatice, a efikasna u borbi protiv zlatice je i gljivica Bauveria bassiana. Prave se preparati sa sporama gljivice koji služe za suzbijanje zlatice.
Postoje različite metode suzbijanja krumpirove zlatice, a uništavanje tih štetočina treba početi već u proljeće. Svakako je preporučljivo da se poštuje plodored, odnosno da se krumpir ne gaji na istom mjestu 4-5 godina.
Krumpirove zlatice ne mogu podnijeti miris trule lukovine crvenog luka. Prilikom sadnje pored možete staviti malo lukovine, ona će da strunuti i mirisom će tjerati zlatice. Biljne vrste kao što su hren, kamilica i grah svojim mirisom odbijaju zlatice. One ne podnose ni miris četinjača, a naročito bora. Usitnjena borova kora može se rasuti između biljaka ili se može napraviti preparat od borovih iglica. Biljke krumpira također se mogu malčirati koprivom. Ta biljka, svojim žarećim dlačicama, sprječava zlatice da se uvuku u zemljište tokom najtoplijeg dijela dana.
U borbi, također, može pomoći i preparat od samih zlatica. Potrebno je skupiti odrasle insekte u posudu od 1 litra, pa potom te zlatice potopiti u posudu s 20 litara vode i zatvoriti. One će uginuti i neko vrijeme će plutati, a zatim potonuti na dno. Potrebna je tjedan dana da se to dogodi. Poslije toga preparat je spreman za upotrebu, ali se odlikuje visokom koncentracijom i potrebno ga je razrijediti vodom. Nerazrijeđen preparat može spaliti lišće krompira. Taj preparat neophodno je razrijediti prvi put u odnosu 1:1, drugi put u razmjeri 1:2, a treći put u odnosu 1:3. Provjerite na jednoj biljci krompira kako reagira na preparat, to jest je li ga potrebno dodatno razrijediti. Razne sorte krompira različito reagiraju i potrebno im je prilagoditi koncentraciju preparata.
