Papa Franjo odobrio je prefektu Dikasterija za kauze svetaca kardinalu Marcelu Semeraru objavljivanje dekreta o mučeništvu iz mržnje prema vjeri sluge Božjega fra Alojzija Palića, objavio je u četvrtak, 20. lipnja 2024. Tiskovni ured Svete Stolice.
Biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić u izjavi za HKR pojasnio je što znači ovakav dekret Kongregacije za kauze svetaca:
“Ovaj dekret znači da je priznato mučeništvo fra Alojzija i da se jedino čeka dan proglašenja blaženim. Kada će se to točno dogoditi, ovisi ponajprije o Skadarskoj nadbiskupiji, budući da je ona započela s tim procesom, i njihovom dogovoru s Dikasterijem za kauze svetaca. Proces za fra Alojzija Palića izdvojen je od kauze ostalih četrdeset albanskih franjevačkih mučenika iz vremena 1913. do 1974. godine te je 2012. godine poseban postupak nastavljen u Rimu. Nadalje, ovaj dekret znači da je Papa odobrio cijeli postupak i priznao mučeništvo fra Alojzija”.
Biskupova povezanost s blaženikom
Na pitanje o rodbinskoj povezanosti s budućim blaženikom, biskup Palić podsjetio je da jest u rodu, ali nešto daljem nego s prvim proglašenim blaženikom, fra Serafinom Kodićem Glasnovićem: “Ovim bih putem zahvalio papi Franji što je Crkvi i hrvatskome narodu darovao već trojicu blaženika porijeklom iz male zajednice Hrvata na Kosovu, uz najnovijeg fra Alojzija, ali i fra Serafina Kodića Glasnovića i don Antona Muzića.
Usto, s obzirom da sam na službi mostarsko-duvanjskog biskupa, zanimljiva je činjenica da je fra Alojzija Palića krstio fra Franjo Brkić, rodom iz Rasna iz Mostarsko-duvanjske biskupije, a koji je u to vrijeme i dugi niz godina djelovao u Janjevu te ostavio duboke tragove”, dodao je biskup Palić.
Ovaj dekret znači da je priznato mučeništvo fra Alojzija i da se jedino čeka dan proglašenja blaženim. Kada će se to točno dogoditi, ovisi ponajprije o Skadarskoj nadbiskupiji.
Odgovarajući na pitanje kako to da se u narodu očuvala svijest o mučeničkoj smrti fra Alojzija Palića, s obzirom na davnu 1913. godinu, mons. Palić je rekao da se nikad nije puno govorilo o mučeništvu ni fra Serafina, ni don Antona, niti fra Alojzija. “Ali i danas postoji rodbina sve trojice Božjih ugodnika, u čijim je obiteljima živjelo – i živi – sjećanje na njihovo stradanje.
Osobno, kao dijete, nisam toliko čuo o ovoj trojici mučenika, ali znali smo da je uvijek bilo duhovnih zvanja koji su djelovali i u Albaniji i na drugim mjestima, ali se nije smjelo puno govoriti o tome. Naravno, kad je komunistički režim završio svoje postojanje na ovim prostorima i kad su prvi procesi pokrenuti od Skadarske nadbiskupije, onda se počelo detaljnije govoriti o tim svećenicima koji su djelovali ponajprije na tim prostorima i koji su podnijeli mučeničku smrt.
Ali se polako sada, pogotovo otkako je postupak krenuo, počelo govoriti o tome i ponovno se nekako vratio kult, odnosno među vjernike je ušla svijest da bismo jednoga dana mogli imati blaženike, pa da se i mole za njihov zagovor. Dakako, to se osobito čini tamo gdje je prisutna i vjernička zajednica Janjevaca i Letničana”, podsjetio je biskup Palić i nastavio:
Janjevačka zajednica redovito moli za svoje mučenike
“Znam sigurno da janjevačka zajednica u Kistanjama već dugi niz godina ima i određene pobožnosti i molitve upravo na nakanu za proglašenje blaženima. Sada polako osjećamo i vidimo pravu iskrenost, ali i plod ustrajne molitve tolikih molitelja. Znam da se na redovitima organiziranim euharistijskim slavljima okuplja i zajednica Janjevaca u Zagrebu, a posebno mala zajednica koja je preostala u Janjevu i koji svake godine hodočaste na grob fra Serafina Kodića Glasnovića u franjevačkom samostanu blizu mjesta Leshë u Albaniji”.
“Grob budućeg blaženika nalazi se u župi Zjum na Kosovu. Nažalost, u posljednje vrijeme dogodilo se nešto što sigurno nije dobro niti za samo štovanje, niti za tu malu zajednicu Hrvata i njihov identitet, a to je da su na mjestu gdje je uz njega pokopan još jedan Janjevac, veliki prosvjetitelj albanskog naroda fra Stjepan Gečević, pojavio – rekao bih – neobični spomenik. Današnjim proglasom i objavom dekreta te jasnim pisanjem prezimena budućeg blaženika fra Alojzija Palića, Sveta Stolica je prepoznala njegov identitet, ali i da se i on sam borio sačuvati identitet Albanaca među kojima je djelovao. To je njegova velika zasluga i radi toga je podnio mučeništvo. Vjerujem da bi svi oni koji sada djeluju na Kosovu, bilo da se radi o crkvenim ili društveno-političkim vlastima, trebali prepoznati uistinu povijesnu ulogu i mučeništvo fra Alojzija Palića i na taj način, priznavajući mu pravi identitet, odati i svojevrsnu zahvalnost za sve što je učinio za albanski narod”, zaključio je biskup mostarsko-duvanjski Petar Palić.
