Naslovnica Promo Ljiljan je simbol Katoličanstva i odanosti Papi

Ljiljan je simbol Katoličanstva i odanosti Papi

Ovim tekstom želimo skrenuti pažnju da su zlatni ljiljani prvenstveno katolički simboli, a Bošnjacima da sebi nađu neku drugu prikladniju oznaku sa kojom će se identificirati, jer nije uredu i ‘halal’ da se kite katoličkim oznakama.

 

Iznimno važan tekst koji morate pročitati upravo iz razloga što se mnogi Hrvati odriču ljiljana kao simbola samo zato što su ga neki ukrali i predstavili kao svoj iako nikakve veze nemaju s njim.

Ljiljan, heraldistički simbol koji proteklih 30 godina svakodnevno susrećemo i sa različitim osjećajima doživljavamo, nesuđeni simbol moderne europske Bosne i Hercegovine, simbol o kojemu obični puk gotovo ništa ne zna.

Ljiljani se u europskoj plemićkoj heraldistici javljaju 1211. godine na pečatu francuskog princa Luja, kasnije poznatog kao kralj Luj VIII.

Godine 1376. francuski kralj Karlo V uveo je novi grb sa tri zlatna ljiljana na plavom štitu, što je simboliziralo Presveto Trojstvo, a često se drži i marijanskim znakom.

Na prostoru Bosne prvi poznati vladar koji je imao tri ljiljana u grbu bio je Hrvoje Vukčić Hrvatinić iz okoline Jajca, veliki hrvatski vojvoda Bosne, Splita, te ban Dalmacije i Hrvatske. Grb obitelji Hrvatinić sastojao se od crvenoga polja na kojemu je koso udesno bila zlatna greda s tri srebrna ljiljana, a njoj sa svake strane po jedan srebrni križ. Iznad grba bila je kaciga sa zlatnom krunom nad kojom oklopljena ruka drži zaltni mač. Desno su bila dva lebdeća crvena križa, a lijevo tri lebdeća zlatna ljiljana.

Od 13., pa sve do sredine 15. stoljeća ljiljane u svom grbu je nosila poznata hrvatska vladarska obitelj Kotromanića, Grb te obitelji, napose Tvrtka I. Kotromanića, sastojao se od plavoga polja na kojem je koso udesno postavljena srebrna greda s po tri zlatna ljiljana sa svake strane grede. Iznad grba bila je kaciga s krunom i perjanicom. Kruna je obično sastavljena od stiliziranih ljiljana. Ljiljani kao oznaka vladajuće kaste u Bosni nestaju padom Bosne pod osmanlijsku vlast.

Heraldističke ljiljane nalazimo u svim državama od Atlantika do istočne Europe, odnosno do granica koje su bile pod jurisdikcijom rimskih papa, kao jedinim europskim autoritetom u to vrijeme. Na Balkanu granica papinskog utjecaja završavala je na rijeci Drini.

KATOLIČKI SIMBOL

Ljiljani su treći najvažniji znak rimokatoličke crkve, poslije križa i ribe, kao što je rečeno u uvodu predstavljaju Presveto Trojstvo ili Mariju. Gotovo sve papinske krune i oznake imaju stilizirane ljiljane, ali i krune i oznake vladara koji su iskazali vjernost papi odnosno Vatikanu, samim time i pripadnost katoličkoj crkvi. Ljiljani se u crkvenoj ikonografiji obvezno vežu i za velikog katoličkog sveca Svetog Antu Padovanskog koji se neizostavno prikazuje sa malim Isusom i ljiljanima u rukama.

LJILJANI U BOSNI I HERCEGOVINI U NAŠEM DOBU

Vratimo se našem dobu, u praskozorje krvavih ratnih sukoba u BiH, skupština tadašnje još SR Bosne i Hercegovine usvojila je zakon o zastavi i grbu. Većinskom odlukom za grb je izabran stilizirani štit obitelji Kotromanić, šest Zlatnih Ljiljana na plavoj podlozi koju presijeca bijela greda. Isti grb se našao i na bijeloj zastavi BiH. Ono što se danas uporno zatajuje je činjenica da su rješenje za takav grb i zastavu napravili heraldistički znalci okupljeni oko HDZBiH, a sama ta stranka je bila i predlagač rješenja koji je na kraju usvojen.

Zlatni ljiljani su se našli na oznakama prvih organiziranih vojnih postrojbi u Bosni, hrvatskih postrojbi u središnjoj sjevernoj i sjeveroistočnoj Bosni. Hrvati su sa punim pravom te oznake prihvatili kao svoje, jer u biti i jesu bile njihove. Hrvati su te oznake dali postkomunističkoj BiH, a kao katolici u kontinuitetu su potomci srednjovijekovnih Hrvata katolika koji su služili pod krunom sa ljiljanima i papinim blagoslovom te vladali Bosnom.

Bosanski muslimani su objeručke prihvatili zlatne ljiljane, koji će se ubrzo naći i na oznakama njihovih vojnih izrazito islamističkih formacija okupljenih u Patriotsku Ligu. Paradoks u takvom njihovom izboru leži u činjenici da su sa ljiljanima na kruni u križarske pohode protiv arapa muslimana kretali mnogi europski vladari. Čak i bosanski vladari su sa oznakama ljiljana vodili pohode ili slali vojnu pomoć vladarima istočnog balkana koji su se našle na udaru Turskog osvajača.

Iz neznanja nespojivi simboli različitih ideologija su se našli na jednom mjestu.

Ubrzo su Hrvati zamrzili zlatne ljiljane zbog vojnih formacija koje su nosile te hrvatske i katoličke oznake i koje su otvoreno počele prijetiti svemu što nije muslimansko. Otvoreni sukob je duboko i dugoročno stvorio averziju kod Hrvata prema zlatnim ljiljanima na plavom štitu. Do kraja rata nekoliko brigada HVO-a i veći broj formacijski manjih postrojbi su unatoč sukobima sa muslimanima zadržali ljiljane u svojim vojnim oznakama. Nakon rata neke većinske hrvatske općine u Bosni su u svoje grbove stavili i ljiljane.

Zanimljivo je vidjeti danas mlade muslimane ustoličene u bošnjačku naciju kako mašu zastavom koju su osmislili Hrvati 1992. godine i uzvikuju muslimanske vjerske pozdrave ‘Allahu ekber’, ‘Tekbir’ i sl, iste one parole koje je bosanski kralj sa zlatnim ljiljanima čuo prije nego mu je oštrica sablje sultanovih dželata odrubila glavu na polju pored Jajca.

Ovim tekstom želim vama dragi Hrvati skrenuti pažnju da su zlatni ljiljani vaši, a Bošnjacima da sebi nađu neku drugu prikladniju oznaku sa kojom će se identificirati, jer nije uredu i ‘halal’ da se kite katoličkim oznakama.

Piše: Hrvati Herceg Bosne 

Hercegovački portal