Na ovom našem ozemlju, sve donedavno, bila je gotovo skrivena i zaboravljena znamenitost iz IV. / V. stoljeća poslije Krista. Ostaci su to stare crkve, bazilike, u narodu zvane Crkvine. Još prije nego su se Hrvati na ovim prostorima naselili kršćani su ovdje bili i živjeli, Boga častili, svoju crkvu imali i svoj trag ostavili.
Na prostoru Cima, u toku 1966. godine arheološkim je radovima konstatirano, da je na lokaciji Crkvine, na blago padajućem terenu, u antičko doba postojalo naselje, a u kasnoantičko doba sagrađena i bazilika. Temelji ove sakralne građevine su danas jedini materijalni trag. Zbog svoje impozantnosti neki istraživači pretpostavljaju da je bazilika u Cimu mogla biti i sjedište drevne biskupije na ovim prostorima. To je ujedno i najstariji kulturni spomenik na području Mostara, ali i šire.
Ta drevna građevina iz ranoga kršćanstva svjedoči o duhovno-kulturnom porijeklu ovih prostora još od davnih vremena, a njeni temelji mjesto su našeg okupljanja, tradicionalno posljednje nedjelje mjeseca kolovoza, već više od 20 godina.
Tako je i danas na ostacima ranokršćanske bazilike u Cimu služena sveta misa s početkom u 18 sati, a nakon svete mise uslijedio je kratki kulturni program te skromno čašćenje svih misara domaćim delicijama – sirom, vinom i uštipcima, prenosi Misija FRAMOST.
Sveto misno slavlje predvodio je fra Luka Marić.
Donosimo fotografije…
