I ove godine Župa sv. Franje Asiškog Čapljina nudi bogat duhovni molitveni program u Velikom tjednu i na Uskrs.
Tu je cjelodnevni molitveni program za Cvjetnicu sa svetim Misama, blagoslovom grančica, pjevanjem Muke Isusove te prigodom za sv. Ispovijed i sv. Pričest.
Na Veliki četvrtak od 18.00 sati u župnoj crkvi sv. Franje započinje svečana liturgija koja se nastavlja molitvenim programom sve do pola noći.
Na Veliki petak je tradicionalni 26. Hod Frame Čapljina u 6.00 sati izjutra na brdo Križevac u Međugorju sa zavjetnim križem, a ove će godine biti dodan još jedan križ kojega će nositi najmlađi “ZA ŽRTVE RATA”.
Nakon toga, molitveni se program nastavlja u 17h u župnoj crkvi sv. Franje u Čapljini s obredima toga dana, pjevanjem Muke Isusove, ljubljenjem križa i pjevanjem Gospina plača.
Na Veliku subotu obredi počinju u 19h uz uskrsni blagoslov jela.
Uskrs će biti svečan u svim našim crkvama kako u Čapljini tako i u Dretelju i Trebižatu.
Danas se ponovno među kršćanima budi razumijevanje za značenje Velikog Tjedna, pa tako i kod nas u Hrvatskoj. Mnogi kršćani stoga imaju potrebu da se čitav Veliki Tjedan pripremaju za proslavu Uskrsa. Oni osjećaju da se u tom tjednu slavi prava tajna kršćanske vjere, tajna da je Krist pobijedio smrt i time darivao čovjeku udio u svom slavnom uskrsnuću.
Simbolika Velikog Tjedna
Cvjetnica koja je prošla označila je slavni Kristov ulazak u Jeruzalem, a svećenik je nosio crvenu haljinu, a ne ljubičastu kao u ostale dane Korizme. Ta haljina je znak nadolazeće mučeničke smrti Isusa Krista i Velikog Tjedna pred nama.
Blagoslovljene maslinove grančice podsjećale su na slavni mesijanski ulazak Isusa u Jeruzalem, a čitanje Muke po Marku nagovijestilo je događanja Velikog Tjedna.
Tekstovi koji se čitaju u ponedjeljak, utorak i srijedu Velikog Tjedna vrhunac su priprave za Sveto Trodnevlje. Čitaju se Evanđelja koja govore o pripravi i uroti koja se spremala Isusu, o posjetu Isusa šest dana prije Pashe Mariji, Marti i Lazaru kojeg bijaše uskrsnuo od mrtvih kao sliku svojeg skorog slavnog uskrsnuća. Posebno se nagoviješta Judina izdaja koja vrhunac dostiže u Veliku Srijedu čitanjem teksta o Judinoj izdaji. Zato je od prvih vremena svaka srijeda bila spomen na Judinu izdaju, a obilježavala se posebnim postom i molitvom, te svjesnošću kako svaki čovjek ima udjela u sramotnoj smrti i izdaji Isusa Krista.
Veliki četvrtak
To je spomen Kristove posljednje Večere i ustanovljenja euharistije.
Posljednji je dan Korizme i početak Svetog Trodnevlja. Prije podne se služi samo jedna misa biskupiji (Misa posvete ulja koje blagoslivlja biskup). Navečer se slavi misa Večere Gospodnje, a prije mise se isprazni svetohranište. Posvećene hostije se nakon mise prenesu u pokrajnju kapelu ili oltar, a svi ukrasi se maknu sa oltara, koji se ostaje prazan i „ogoljen“. Ogoljeni oltar je simbolika Krista i njegove samoće i ostavljenosti u vrijeme pred smrt.
Crkvena zvona tada zazvone posljednji put do Vazmenog bdijenja.
Veliki Petak
To je dan koji je spomen na Kristovu smrt.
Svi petci u godini i nemrs koji se obavlja u te dane su slika Velikog Petka. Taj dan je u crkvama Istoka i Zapada od prvih vremena Veliki post kao sjećanje na smrt Sina Božjeg.
Na taj dan nema mise, nego samo obradi Velikog petka. Svećenik oblači crvenu haljinu, simbol mučeničke smrti, a čita se Muka po Ivanu.
Nakon toga vjernici u šutnji dolaze do Križa i poljupcem simbolički označuju vjeru u Kristovu otkupiteljsku smrt i svoj pristanak da nasljeduju Gospodina sa križa.
Zatim slijedi pričest i to sa posvećenim hostijama na Veliki četvrtak. Nakon toga se iznosi Tijelo Kristovo (posvećena hostija) iz pokrajnje kapele ili oltara, kao znak Kristove smrti. Vjernici ostaju u šutnji i molitvi razmišljajući o bolnoj smrti Sina Božjeg.
Velika Subota
To je dan koji je spomen na Kristov počinak u grobu.
Sin Božji je prošao kroz smrt i grob participirajući tako u potpunosti sa sudbinom svakog čovjeka.
Tijekom dana vjernici dolaze na uređeni grob Isusa Krista i u tihoj molitvi sjećaju se njegove smrti i ukopa.
Navečer uoči Uskrsa se slavi Vazmeno (Uskrsno) bdijenje, najvažniji događaj cijele godine i spomen na Kristovo osloboditeljsko i spasiteljsko djelo. Po tom Kristovom djelu kršćani vjeruju da su i oni sami spašeni od vječne smrti i da im je otvoren put u vječni život sa Bogom.
Vazmeno bdijenje počinje paljenjem i blagoslovom ognja u blizini crkve, te paljenjem uskrsnih svijeća od vatre istog ognja. Dok ulazi zamračenu crkvu, sliku groba, svećenik govori tri puta: „Svjetlo Kristovo!“, a vjernici odgovaraju:“Bogu hvala!“
Potom se čitaju biblijska čitanja spasonosnog Božjeg djela od početka svijeta: od knjige Postanka, oslobođenja Izraela iz Egipta i prolaska kroz Crveno more, starozavjetnih proroka nakon čega se svečano zapjeva „Slava Bogu na visini“ i prvi puta odjekne nakon 40 dana šutnje „Aleluja!“, što znači na hebrejski „Slava Bogu!“
Potom se čita Evanđelje, pale se svijeće na oltaru i prvi puta zazvone zvona od Velikog četvrtka. Vjernike ispunja istinska radost – jer je Krist uskrsnuo i pobijedio smrt!
Takva bogata liturgija, koja ima još niz prekrasnih detalja, želi pokazati značenje Kristovog vazmenog otajstva – muke, smrti i uskrsnuća.
To je ujedno i poziv svima da skrenu više pogled na (pre)bogatu hrvatsku i katoličku baštinu sa prolaznih stvari ovoga svijeta, na liturgiju i obrede Svetog Trodnevlja i tako dočekaju najveći blagdan svijeta: Uskrsnuće Isusa Krista.
Na Veliki četvrtak od 18.00 sati u župnoj crkvi sv. Franje započinje svečana liturgija koja se nastavlja molitvenim programom sve do pola noći.
