Kardinalu koji dobije najmanje dvije trećine glasova dekan Kardinalskog zbora ili najstariji kardinal po redu i stažu postavlja pitanje prihvaća li izbor za papu te koje će ime uzeti. Kada i taj čin bude završen, započinje novi pontifikat.
Takozvano vrijeme “sede vacante” ili upražnjene Petrove stolice za cijelu Katoličku Crkvu službeno je započelo sa smrću pape Franje, 21. travnja u 7:35 sati.
Što su to konklave?
Ono što sada slijedi jesu konklave, odnosno izbor novog poglavara Katoličke Crkve. Riječ „konklava“ dolazi od latinskog izraza „cum clave“ ili, u klasičnom latinskom, „con clavis“, što doslovno znači „s ključem“ ili „pod ključem“. Izvorno, izraz označava zatvoreni prostor pod ključem, gdje su kardinali bili fizički zatvarani kako bi izabrali papu. Danas se taj izraz koristi za označavanje zatvorenog i strogo povjerljivog zasjedanja Kardinalskog zbora, koji se okuplja u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu, s ciljem izbora novog pape, nakon smrti ili odreknuća prethodnog. Tijekom cijelog procesa, kardinali su izolirani od vanjskog svijeta kako bi mogli moliti, savjetovati se i birati slobodno, bez vanjskog utjecaja.
„Habemus Papam“, dvije riječi s tisućljetnom poviješću koje će se čuti u nadolazećim tjednima na kraju konklava. Nakon smrti pape Franje, koji je preminuo u 88. godini u ponedjeljak, 21. travnja, u Crkvi je započelo prijelazno razdoblje kojim upravlja komornik, kardinal Kevin Joseph Farrell. Ova će se faza zaključiti izborom novoga pape, u skladu s apostolskom konstitucijom Universi Dominici Gregis (Cijeloga Gospodinova stada), koju je Benedikt XVI. dopunio apostolskim pismom 22. veljače 2013.
Kada započinju konklave?
Prema apostolskoj konstituciji Universi Dominici Gregis, pravo izbora rimskog prvosvećenika pripada isključivo kardinalima izbornicima, to jest onima koji do trenutka smrti pape još nisu navršili 80 godina. Prema statistici koju je objavio Tiskovni ured Sv. Stolice, ukupno ima 252 kardinala njih 140 ima manje od 80 godina, od kojih je 135 izbornika, tj. s pravom glasa, a nije isključeno, kao što se događalo i u prošlosti, da se dopuste iznimke od ovog pravila.
Potrebno je pričekati 15 dana od smrti prijašnjeg pape prije nego što započnu konklave koja će dovesti do izbora novoga pape. Papa Benedikt XVI. izmijenio je ovo pravilo, dajući Kardinalskom zboru mogućnost da, ako su svi kardinali izbornici prisutni, prije započnu konklave, kao i da, iz ozbiljnih razloga, odgodi početak izbora za nekoliko dodatnih dana. Ipak, izbor se mora održati najkasnije unutar 20 dana od početka upražnjenja Petrove stolice.
Gdje se odvija glasovanje za izbor pape?
Glasovanje se odvija u Sikstinskoj kapeli Apostolske palače. Bazilika Sv. Petra bit će potpuno zatvorena za javnost do izbora novoga pape.
Izbor se provodi putem scrutiniuma (tajnog glasovanja), a ne putem acclamationem seu inspirationem (aklamacije ili nadahnuća). Ime predloženog kandidata upisuje se na glasački listić ispod riječi „Eligo in Summum Pontificem“ („Biram za Vrhovnog svećenika“). Svaki pojedini kardinal izbornik, držeći presavijeni listić jasno vidljivim, polaže ga na srebrni pladanj postavljen iznad urne, s kojeg ga zatim pažljivo ubacuje unutra.
Papa će biti izabran ako dobije najmanje dvije trećine glasova prisutnih kardinala izbornika. Prvoga dana konklave održava se samo jedno glasovanje. U sljedećim danima mogu se održati do četiri glasovanja dnevno – sve dok se ne pojavi poznati bijeli dim iz Sikstinske kapele.
Kako započinju konklave?
Nakon što su se održali obredi sprovoda preminulog pape – u subotu, 26. travnja 2025. u 10 sati na Trgu Sv. Petra – dana 28. travnja 2025., kardinali, njih oko 180 prisutnih, okupljeni na petoj Općoj kongregaciji kardinala u Vatikanu, odredili su da konklave, odnosno izbor novog poglavara Katoličke Crkve, službeno započne 7. svibnja 2025. Svi okupljeni kardinali sudjelovat će u svečanom euharistijskom slavlju s Misom „pro eligendo papa“ (nakana za izbor novog pape), koja će se slaviti ujutro.U popodnevnim satima istog dana, iz Kapelice Sv. Pavla u Apostolskoj palači, kardinali izbornici, obučeni u koralno ruho, poći će u procesiji, zazivajući pjesmom Veni Creator pomoć Duha Svetoga, prema Sikstinskoj kapeli u Apostolskoj palači, koja je mjesto i sjedište izbora. To će mjesto ostati potpuno zatvoreno sve do zaključenja izbora, kako bi se zajamčila potpuna tajnost svega što će se ondje činiti ili izreći, bilo izravno ili neizravno povezano s izborom Vrhovnog svećenika.Tijekom cijelog trajanja izbornog procesa, kardinalima izbornicima neće biti dopušteni nikakvi kontakti s vanjskim svijetom, niti čitanje novina, gledanje televizije ili slušanje radija.
Kako se odvija izbor?
Izbor, kako je već rečeno, odvija se scrutiniumom – tajnim glasovanjem. Da bi bio izabran, budući papa mora dobiti dvotrećinsku većinu glasova nazočnih kardinala izbornika. Glasovanje se sastoji od tri faze.
Prva faza je prescrutinium, tijekom koje se dijele glasački listići, biraju tri skrutatora (brojatelja glasova), trojica revizora i trojica infirmara – onih koji odnose glasački listić kardinalima koji su bolesni. U ovoj fazi svaki kardinal mora u potpunoj tajnosti ispuniti svoj glasački listić. Za vrijeme glasovanja, kardinali izbornici moraju ostati sami u Sikstinskoj kapeli. Stoga, odmah nakon što su listići podijeljeni, a prije nego što kardinali počnu pisati, tajnik Kardinalskog zbora, voditelj liturgijskih slavlja i ceremonijari moraju napustiti prostoriju. Nakon njihova izlaska, posljednji kardinal đakon zatvara vrata.
Druga faza je scrutinium u užem smislu. Glasački listići se polažu u urnu, promiješaju se i pristupa se prebrojavanju glasova. Najprije se provjerava broj listića, kako bi se utvrdilo odgovara li broju nazočnih izbornika. Zatim slijedi čitanje i brojanje glasova.
Treća i posljednja faza je postscrutinium: ponovno se broje glasovi, provodi se kontrola i zatim se svi listići spaljuju. Ako nitko ne dobije dvije trećine glasova, glasačkim listićima koji će se spaliti dodat će se mješavina kalijeva perklorata, antracena i sumpora, koja će dim obojiti u crno – znak da papa još nije izabran. Ništa materijalno ne smije ostati kao trag izbora novog pape. Ako pak netko postigne tu većinu, glasački listići bit će spaljeni uz dodatak mješavine kalijeva klorata, laktoze i kolofonija koji će dim obojiti u bijelo. Svi listići, bez obzira na ishod, spaljuju se nakon brojanja. Ako nakon tri dana od početka konklave papa još nije izabran, slijedi dan predaha za molitvu, nakon čega se glasovanja nastavljaju sve do poznatog bijelog dima. Obično se dnevno pojavljuju dva dima: jedan oko podneva, na završetku jutarnjeg glasovanja, i drugi oko 19 sati, nakon večernjeg glasovanja.
Nakon 33. ili 34. glasovanja prelazi se izravno i obvezno na balotažu između dvojice kardinala koji su u posljednjem krugu dobili najveći broj glasova. I u ovom slučaju potrebna je većina od dvije trećine. Ta dva kardinala više ne smiju aktivno sudjelovati u glasovanju. Ako jedan od kandidata postigne dvije trećine glasova prisutnih birača, izbor rimskog prvosvećenika kanonski je valjan.
„Habemus Papam“
Kardinalu koji dobije najmanje dvije trećine glasova dekan Kardinalskog zbora ili najstariji kardinal po redu i stažu postavlja pitanje prihvaća li izbor za papu te koje će ime uzeti. Kada i taj čin bude završen, započinje novi pontifikat, a novi papa preuzima vodstvo Crkve. Konklave službeno završavaju dolaskom novoga rimskog biskupa i poglavara Katoličke Crkve u Sikstinsku kapelu, odjeven u bijelu papinsku odoru.
Novi papa Crkvi i svijetu bit će predstavljen sljedećim riječima:
„Annuntio vobis gaudium magnum. Habemus Papam! Eminentissimum ac Reverendissimum Dominum, Dominum [nomen cardinalis electi], Sanctae Romanae Ecclesiae Cardinalem [Cognomen], qui sibi nomen imposuit [nomen pontificale]“.
U hrvatskom prijevodu: „Naviještam vam veliku radost. Imamo Papu! Uzoritog i preuzvišenog gospodina, gospodina [ime izabranog kardinala], kardinala Svete Rimske Crkve [prezime], koji je uzeo ime [papinsko ime]“.
Riječi „Habemus Papam“ izgovarit će kardinal protuđakon (Protodiacono Cardinalis) Dominique Mamberti iz središnje lože bazilike Svetoga Petra u Vatikanu (tzv. Loggia della Benedizione), neposredno nakon završetka konklava i prihvaćanja izbora od strane novoga pape. Nakon proklamacije, novi papa izlazi na središnju ložu bazilike Svetog Petra i daje svoj prvi Apostolski blagoslov „Urbi et Orbi“ (Gradu i svijetu).
Piše: fra Šimo Ivelj
