Naslovnica Društvo Obljetnica je smrti ratnog ministra obrane Gojka Šuška

Obljetnica je smrti ratnog ministra obrane Gojka Šuška

Na današnji dan 1998. godine – Umro jedan od najboljih sinova hrvatskog naroda Gojko Šušak.

 

U ličnosti Gojka Šuška očitovalo se nepokolebljivo jedinstvo hrvatskog nacionalnog bića.Bio je čovjek iznimnih ljudskih kvaliteta i upravljačkih sposobnosti. U svim okolnostima, pogotovo teškim i pogibeljnim, djelovao je snagom duha i značaja te svjedočio činom vjerodostojnog djela.
Nepokolebljiv i neustrašiv, smion, ali razborit i promišljen vitez hrvatski”, tim se riječima prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman oprostio od svog prijatelja i najbližeg suradnika Gojka Šuška. Hrvatski ministar obrane preminuo je nakon teške bolesti 3. svibnja 1998. godine.
Imenovanje za ministra Šušak je preuzeo dužnost ministra obrane Republike Hrvatske 18. rujna 1991., samo dva mjeseca prije pada Vukovara, u okolnostima u kojima je Srbija već okupirala gotovo jednu trećinu hrvatskog teritorija.
Ratni ministar obrane Republike Hrvatske Gojko Šušak, rođen je 16. ožujka 1945. godine  u  Širokom Brijegu kao šesto dijete u obitelji Ante i Stane Šušak.
Nakon osnovne škole pohađao je gimnaziju u Širokom Brijegu, a pedagošku akademiju upisao je 1963. godine u  Rijeci. Uoči poziva za služenjem vojnog roka u JNA, 15. kolovoza 1968. godine  odlazi u Austriju, a potom u Kanadu.
Tijekom 1969. godine započinje studiranje na Algonqui Collegeu – Bussines and Administration. Od 1972. do 1990. godine bavio se poduzetništvom. Bio je suvlasnik poduzeća Susak Enterprises, Ltd. i GG Decor and Interior Desing.
Bio je utemeljitelj i predsjednik Zaklade hrvatskih studija u okviru koje je 1985. prvi put u svijetu uspostavljena katedra za hrvatski jezik na kanadskom sveučilištu Waterloo.
Bio je direktor hrvatske škole u Ottawi od 1985. do 1990., te je bio na čelu Hrvatsko-kanadske kulturne federacije. Potkraj osamdesetih domaćin je dr. Franji Tuđmanu prilikom njegova posjeta Kanadi. U Hrvatsku se vratio u siječnju 1990.godine  Sudionik je prvog Općeg sabora HDZ-a održanog u Zagrebu.
Nakon pobjede HDZ-a na prvim demokratskim izborima, 30. svibnja postao je ministar iseljeništva u Vladi RH. Od 4. ožujka do 18. rujna 1991.godine  bio je zamjenik ministra obrane Martina Špegelja, te od 18. rujna 1991.godine  imenovan je  Ministrom obrane na toj dužnosti bio je do svoje smrti.
Postao je jedan od najbližih suradnika predsjednika republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana. Na kraju vojno redarstvene operacije „Oluja“,  Vrhovnom zapovjedniku Oružanih snaga Republike Hrvatske  dr. Franji Tuđmanu predao je povijesni  izvještaj:

“Gospodine predsjedniče, zadatak je izvršen”

Gojko Šušak umro je 3. svibnja 1998. godine  u Kliničkoj bolnici Dubrava. Na njegovu pokopu William Perry je rekao da je „za Hrvatsku bio presudan u uspostavi slobode, a za Sjedinjene Države za uspostavu mira“.
Pokopan je u Aleji hrvatskih branitelja na zagrebačkom Mirogoju. U Zagrebu jedna ulica nosi njegovo ime, a u Širokom Brijegu njegovo ime nosi jedan trg. Unutar HDZ-a 1999. godine osnovana je Zajednica branitelja koja nosi ime pokojnog ministra.
Zbog iznimnog doprinosa u stvaranju samostalne Republike Hrvatske i njenih Oružanih snaga  RH višestruko je odlikovan odličjima RH: Veleredom kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom, Veleredom kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom, Redom kneza Domagoja s ogrlicom, Redom Nikole Šubića Zrinskom, Redom Ante Starčevića, Redom Stjepana Radića, Redom Hrvatskog trolista i Spomenicom Domovinskog rata.
Posmrtno je 5. svibnja 1998. godine promaknut u čin stožernog generala Hrvatske vojske. Bio je u braku sa suprugom Đurđom,  s kojom je imao  troje djece: Katarinu, Tomislava i Jelenu.
Potkraj osamdesetih bio je domaćin Franji Tuđmanu prilikom njegova posjeta Kanadi. U Hrvatsku se vratio u siječnju 1990. Sudionik je prvog Općeg sabora HDZ-a održanog u Zagrebu.
Zanimljiv je i podatak kako je za vrijeme pohađanja Gimnazije u Širokom Brijegu dvije godine sjedio u klupi s generalom Slobodanom Praljkom, kasnijim prvim čovjekom HVO-a.
Riječ je o ljudima koji su svojim postupcima omogućili neovisnost Republike Hrvatske, ali koji su i sudjelovali u stvaranju današnje BiH tako što su je obranili od agresije i spriječili da se na nekoliko lokacija, kao što je Bihać, ponovi srebrenički scenariji. Nažalost, oni koji se prvi trebaju sjetiti tih postupaka, danas pokušavaju prekrojiti povijest.

Hercegovački portal