Trump želi jači NATO i jaču Europu, zabrinut sam zbog antiameričke propagande.
Program američke zaklade Heritage umnogome je postao dio programa administracije Donalda Trumpa. Poglavlje IX. o USAID-u i američkoj vanjskoj pomoći napisao je viši dužnosnik Heritagea Max Primorac, jedan od trenutačno najutjecajnijih američkih dužnosnika hrvatsko-hercegovačkog podrijetla.
U prvomu Trumpovu mandatu bio je dio vodstva USAID-a. Njegova viđenja postala su predložak za kresanja brojnih programa, ponajprije USAID-a, koja su problematizirana i o čemu je u dva navrata svjedočio pred Kongresom. Otvoreno se protivi pokušajima američke izgradnje država nacija, smatrajući to posve uzaludnim projektima i bačenim novcem, a posebno se to odnosi na BiH i na strani intervencionizam. Zagovara jačanje veza SAD-a i Hrvatske te njezino snažnije regionalno pozicioniranje, piše Večernji list.
Kako tumačite trenutačnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini, koju mnogi stručnjaci opisuju kao duboko disfunkcionalnu i u ozbiljnoj krizi, djelomično i zbog smanjenog angažmana SAD-a, te smatrate li da bi Sjedinjene Države, s obzirom na približavanje 30. godišnjice Daytonskog sporazuma, trebale poduzeti konkretne korake za reformu političkog sistema kako bi se osigurala veća funkcionalnost i pravedniji balans među konstitutivnim narodima?
– Izabrani vođe Bosne i Hercegovine trebaju provesti reforme, a ne neizabrani strani birokrati. Trideset godina izgradnje nacije i milijarde dolara inozemne pomoći, a zemlja je razlomljena. Visoki predstavnik Christian Schmidt nedavno je izvijestio Vijeće sigurnosti UN-a da je zemlja u najgoroj krizi od potpisivanja Daytonskog sporazuma. Očito ovaj pristup ne funkcionira. Kako bi bilo da okončamo tu besmislenu izgradnju nacije, povratimo suverenitet BiH i dopustimo narodu Bosne i Hercegovine da sam riješi svoje probleme?
Kakav je vaš pogled na politički status Hrvata u Bosni i Hercegovini, s obzirom na njihovu dugotrajnu marginalizaciju i sustavnu diskriminaciju? Posebno se prisjećamo zabrinjavajuće izjave koju je navodno dao američki veleposlanik Thomas Miller kardinalu Vinku Puljiću, sugerirajući da se Hrvati trebaju ili asimilirati ili iseliti.
– Položaj Hrvata u BiH gori je nego ikada dosad. Bošnjaci muslimani zloupotrebljavaju svoju brojčanu nadmoć da biraju hrvatske vođe, a u tome pogrešno posreduju strani diplomati. To ne promovira demokraciju, već nacionalno-vjersku podčinjenost. To diskreditira Schmidta, State Department i javnu europsku predanost demokraciji. Krši sve europske i američke norme i standarde. Europa i Sjedinjene Države više ne bi trebale financirati ovu postdaytonsku arhitekturu. Bosna i Hercegovina neće opstati ako Hrvati ne budu ravnopravni. Moramo se vratiti na izvorni Daytonski mirovni sporazum, koji je utvrdio jednakost triju konstitutivnih naroda BiH. Nažalost, u State Departmentu postoji antikršćanska pristranost. Vidjeli smo to kod veleposlanika (nap. a. Thomasa) Millera. Tada sam se s njim sastao i bilo mi je jasno da je protiv Hrvata. Isto vrijedi za veleposlanika (nap. a. Michaela) Murphyja, koji je nepravedno ciljao hrvatske vođe, osobito grotesknom intervencijom u donošenju Zakona o plinu koji je diskriminirao Hrvate. Bivši državni tajnik Antony Blinken bio je otvoreno antikršćanski nastrojen. Javnim je priopćenjem najavio ukidanje svih programa za potporu progonjenim kršćanima, zamjenjujući ih LGBTQI+ agendom. Pod predsjednikom Trumpom i državnim tajnikom Rubiom ta mržnja prestaje, a SAD se vraća svojoj prethodnoj politici pomaganja progonjenim vjerskim manjinama svih vjera. Osobno sam svjedočio Trumpovoj predanosti dok sam bio izaslanik potpredsjednika za programe protiv genocida u Iraku. Predsjednik Trump iskazao je duboko osobno zanimanje za položaj kršćana, Jezida, muslimana i drugih. On je predsjednik mira.
Po vašemu mišljenju, što bi bilo pošteno i trajno rješenje za Bosnu i Hercegovinu?
– Vrijeme je da se zatvori Ured visokog predstavnika (OHR). To će omogućiti trima narodima da međusobno direktno pregovaraju o reformama umjesto da pokušavaju utjecati na strane birokrate koji su uzurpirali suverenitet BiH. To je jednostavno pogrešno.
Kako vidite ulogu Hrvatske u regionalnim odnosima, posebno kada je riječ o zaštiti prava Hrvata u Bosni i Hercegovini?
– Hrvatska je ključni pružatelj sigurnosti. Bez Zagreba, vjerojatno bi Hrvati u BiH već bili ugroženi ili potisnuti do izumiranja. Hrvatska također štiti Europu od kriminala koji prolazi kroz BiH i predstavlja diplomatsku kontrolu nad međunarodnom zajednicom i pritiscima Sarajeva na Hrvate. Vjerujem da bi međunarodni diplomati trebali pažljivije slušati stav Zagreba o tome kako promovirati stabilnost na Balkanu.
Kao član hrvatske dijaspore, koliko ste zadovoljni načinom na koji Hrvatska održava veze s dijasporom i vjerujete li da se ti odnosi mogu ojačati?
– Ponosan sam na svoje podrijetlo, a moje vrijednosti i uvjerenja snažno je oblikovala moja obitelj u Hercegovini. Ipak, ne smatram se dijasporom. Ne govorim hrvatski i nisam dio nijedne grupe ovdje u Sjedinjenim Državama. Ja sam Amerikanac. Hrvatska može više učiniti da privuče američke investicije, posebno u visokoj tehnologiji. To je lijepa, sigurna i prijateljska zemlja s pametnim ljudima. Glavni problem koji vidim je previše regulacija Europske unije. Ne bi trebalo biti državnih tvrtki jer su one izvor korupcije i protivljenja stranim ulaganjima. Amerikanci hrvatskog podrijetla trebali bi se smatrati mostom za privlačenje stranih investicija u Hrvatsku. To bi stvorilo više radnih mjesta i pomoglo preokrenuti vrlo negativan demografski trend Hrvatske.
Malo osobnije pitanje za kraj: služili ste u Trumpovoj administraciji tijekom njegova prvog mandata. Možemo li očekivati da ćete ponovno preuzeti neku ulogu u drugome mandatu predsjednika Trumpa?
– Služenje u posljednjoj Trumpovoj administraciji bilo je iskustvo koje mi je donijelo najviše zadovoljstva u profesionalnom životu. On je tada Ameriku učinio velikom i sada je ponovno čini velikom.
