Slučaj fra Bonifacija Barbarića kao polazište za preispitivanje Inzkova zakona i zakonodavnih intervencija visokih predstavnika

 

1. GLAVNI CILJ PROJEKTA

ODBACIVANJE NAMETNUTIH ZAKONA OHR-a I POVRATAK IZVORNIM NAČELIMA DAYTONSKOG SPORAZUMA

Glavni politički cilj autora projekta jest ukidanje svih zakona koje su nametnuli visoki predstavnici i njihova zamjena zakonodavstvom donesenim demokratskim dogovorom predstavnika triju konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine — Hrvata, Srba i Bošnjaka.

Projekt zastupa koncepciju prema kojoj bi takav dogovor trebao biti temelj budućeg zakonodavstva, uz očuvanje Bosne i Hercegovine kao međunarodno priznate države, poštovanje Daytonskog ustavnog okvira i ustavnih prava svih građana.

Autor projekta smatra da je dosadašnji model međunarodnog upravljanja politički iscrpljen te da zakoni doneseni izvan redovitog demokratskog zakonodavnog postupka zahtijevaju temeljito preispitivanje.

Zašto je odabran upravo Inzkov zakon?

Inzkove dopune Kaznenog zakona BiH iz 2021. odabrane su kao prvi konkretan predmet istraživanja.

Autorova središnja politička kritika jest da se taj zakon koristi kao „BATINA ZA HRVATE“.

Pod tim izrazom podrazumijeva se tvrdnja o selektivnoj primjeni kaznenog zakonodavstva: da se određeni oblici javnog sjećanja i veličanja procesuiraju kada su povezani s Hrvatima, dok se prema pravno usporedivim postupcima povezanima s drugim nacionalnim zajednicama ne postupa jednako.

To je glavna hipoteza koju projekt želi dokazno ispitati.

Ukoliko se potvrdi, takva bi praksa otvorila ozbiljna pitanja jednakosti pred zakonom, institucionalne nepristranosti i opravdanosti postojećeg zakonskog rješenja.

Sama potvrda selektivne primjene jednog zakona, mogla bi pravno dokazati nevaljanost svih ostalih propisa koje je nametnuo OHR.

2. TOČAN IDENTITET FRANJEVCA I VAŽNOST OPTUŽNICE

Fra Bonifacije Barbarić

Provjerom službenog priopćenja Tužiteljstva Bosne i Hercegovine od 8. listopada 2026. potvrđeno je da je optuženik:

Petar (Bonifacije) Barbarić, rođen 1936. godine u Ljubuškom, državljanin Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

U dokumentarnom i novinarskom dijelu projekta koristit će se naziv fra Bonifacije Barbarić, uz navođenje njegova građanskog imena Petar pri prvom predstavljanju.

Tužiteljstvo BiH navodi da je 2. studenoga 2025. na mjesnom groblju u Čapljini, pokraj nezakonito podignutog spomenika, održao govor koji Tužiteljstvo smatra veličanjem Slobodana Praljka.

Optužnica je potvrđena prema članku 145.a stavku 6. Kaznenog zakona BiH.

Tužiteljstvo je također objavilo da se istraga nastavlja radi utvrđivanja osoba odgovornih za nezakonito postavljanje spomenika.

Važna pravna činjenica: Fra Barbarić je optužen, ali njegova krivnja nije utvrđena pravomoćnom presudom.

Zašto ovaj predmet ima središnju ulogu?

Autor projekta predmet promatra kao mogući primjer šireg problema primjene zakona.

Slučaj omogućuje konkretno ispitivanje nekoliko pitanja:

Je li govor fra Barbarića ispunjavao sva zakonska obilježja kaznenog djela?

Jesu li nadležne institucije jednako postupale u pravno usporedivim slučajevima?

Postoje li dokumentirani primjeri javnog veličanja pravomoćno osuđenih osoba koji nisu procesuirani?

Može li se utvrditi obrazac različitog postupanja prema pripadnicima konstitutivnih naroda?

Jesu li postojeće kaznenopravne odredbe razmjerne legitimnoj svrsi zaštite žrtava i sprečavanja poticanja mržnje?

Odgovori na ta pitanja trebaju predstavljati dokaznu osnovu projekta.

3. NEUSPJEH MEĐUNARODNOG PROJEKTA IZGRADNJE NACIJE

Projekt polazi od političke ocjene da je višedesetljetni međunarodni model izgradnje Bosne i Hercegovine doživio neuspjeh.

Prema toj ocjeni, pokušaji uspostavljanja zajedničkog nacionalnog identiteta nisu uklonili političke i ustavne prijepore između triju konstitutivnih naroda.

Autor smatra da je time iscrpljeno političko opravdanje modela međunarodnog upravljanja u kojem visoki predstavnik neposredno intervenira u domaće zakonodavstvo.

Temeljni argument

Ako međunarodni model upravljanja nije ostvario svoje političke ciljeve, opravdano je preispitati instrumente kojima se taj model provodio.

U okviru projekta taj se argument primjenjuje na zakonodavne intervencije OHR-a.

Autorov politički zahtjev nije ograničen na izmjenu Inzkova zakona, nego obuhvaća ukidanje svih nametnutih zakona i njihovu zamjenu propisima koji bi proizlazili iz demokratskog dogovora.

Pritom je potrebno razlikovati politički cilj ukidanja od činjenice da postojeći zakoni ostaju na snazi dok se ne izmijene ili ukinu u odgovarajućem postupku.

4. AMERIČKA POLITIKA I PRIJEDLOG TRI FEDERALNE JEDINICE

Za politički kontekst projekta važan je prijedlog Maxa Primorca iz američke Heritage Foundation.

Primorac je 8. srpnja 2025. objavio analizu Bosnia and Herzegovina: Ending a Nation-Building Failure.

U njoj zastupa prestanak dosadašnjeg međunarodnog modela izgradnje države, ukidanje OHR-a i uspostavljanje triju ravnopravnih federalnih jedinica u BiH.

Prema Primorčevu prijedlogu, takav bi model omogućio veću političku samostalnost triju konstitutivnih naroda unutar Bosne i Hercegovine.

Primorac je 2. prosinca 2025. svjedočio i pred pododborom Zastupničkog doma američkog Kongresa, gdje je kritizirao rezultate poslijeratnog međunarodnog upravljanja BiH.

Značenje za projekt

Prijedlog triju federalnih jedinica važan je jer predstavlja razrađenu alternativu dosadašnjem modelu međunarodnog upravljanja.

Autor projekta želi ga povezati sa zahtjevom da se zakonodavna odgovornost vrati domaćim institucijama.

Njegov dokument ne predstavlja dokaz da su SAD službeno odlučile uspostaviti tri federalne jedinice.

Izvorni Daytonski ustav te propisuje tri federalne jedinice.

Njihova bi uspostava zahtijevala ustavne promjene.

5. INZKOV ZAKON I TEZA O „BATINI ZA HRVATE“

Što se želi istražiti?

Projekt želi utvrditi postoji li selektivna primjena članka 145.a Kaznenog zakona BiH.

Izraz „BATINA ZA HRVATE“ predstavlja autorovu političku karakterizaciju moguće nejednake primjene.

U istraživačkom smislu taj izraz mora biti razložen na konkretne, provjerljive tvrdnje.

Prva je tvrdnja da postoje javna obilježavanja osoba pravomoćno osuđenih za međunarodne zločine koja su po sadržaju usporediva s predmetom fra Barbarića.

Druga je tvrdnja da nadležne institucije prema takvim slučajevima nisu jednako postupale.

Treća je tvrdnja da se razlike u postupanju ne mogu objasniti različitim dokazima, zakonskim obilježjima ili drugim objektivnim okolnostima.

Četvrta je tvrdnja da takve razlike mogu upućivati na nacionalno neravnopravnu primjenu zakona.

Tek dokazivanjem tih elemenata moguće je ocijeniti postoji li stvarna osnova za tvrdnju o Inzkovu zakonu kao „batini za Hrvate“.

Zašto je ta razlika važna?

Nejednaka primjena kaznenog zakona, ako se dokaže, predstavlja problem neovisno o nacionalnosti osoba na koje se odnosi.

Međutim, različita povijesna obilježavanja nisu automatski jednaka kaznena djela.

Za usporedbu je nužno utvrditi pravni status osobe koja se veliča, sadržaj javne izjave, okolnosti događaja i primjenjivu zakonsku odredbu.

6. POVIJESNI I PRAVNI SLUČAJEVI KOJI ĆE SE USPOREĐIVATI

Projekt obuhvaća događaje i osobe povezane s hrvatskom, bošnjačkom i srpskom povijesnom i političkom javnošću.

Osoba ili predmet Predmet istraživanja Potrebna dokumentacija

Fra Petar (Bonifacije) Barbarić Optužnica zbog govora uz spomenik Slobodanu Praljku Govor, optužnica, sudski spis Slobodan Praljak Pravomoćna presuda, javna obilježavanja i granice dopuštenog sjećanja Presuda MKSJ-a, snimke događaja Sakib Mahmuljin Javna podrška i obilježavanja povezana s pravomoćno osuđenom osobom Presuda, izjave, snimke Husein ef. Đozo Prijeratni tekstovi, SS divizija „Handžar“ i suvremena institucionalna priznanja Arhivska građa, izvorni tekstovi Kasim-ef. Mašić Ratna biografija, poslijeratna presuda i nagrada koja nosi njegovo ime Presuda, pravilnik nagrade Salih Hadžialić Povijesni identitet i povezanost s istraživanjem Biografski i arhivski dokumenti Spomenik osobi prezimena Alagić Identitet osobe, organizatori i sudjelovanje institucija.

Dokumentacija o spomeniku

Ratko Mladić Javno veličanje i komemoracije Presuda, snimke, postupanje institucija Biljana Plavšić Komemoracije i javne izjave Presuda, dokumentirani događaji.

Posebno važno za pravni audit

Povijesna cjelina sada obuhvaća tri osobe:

Husein ef. Đozo — politički tekstovi, antisemitizam, služba u SS diviziji „Handžar“ i suvremena institucionalna priznanja.

Kasim-ef. Mašić — ratna biografija, poslijeratna presuda i institucionalna nagrada koja nosi njegovo ime.

Salih Hadžialić — političko djelovanje u Njemačkoj tijekom Drugog svjetskog rata, kontakti s organizatorima SS divizije „Handžar“ i provjera njegove uloge u osnivanju vojne komponente.

Husein Đozo, Salih Hadžialić i Kasim-ef. Mašić — Inzkov zakon i Arnautova parlamentarna inicijativa Husein Đozo i Kasim-ef. Mašić važni su za povijesnu, institucionalnu i pravnu analizu jer njihova povezanost s nacističkom SS divizijom „Handžar“ otvara pitanja ne samo u kontekstu članka 145.a Kaznenog zakona BiH, nego i parlamentarne inicijative Damira Arnauta, usvojene 11. siječnja 2021. godine.

Arnautova inicijativa, podnesena 26. studenoga 2020., zahtijevala je od nadležnih lokalnih vlasti zamjenu naziva ulica, trgova, škola i drugih javnih površina koje nose imena osoba povezanih s nacističkim i fašističkim snagama tijekom Drugog svjetskog rata.

Povijesni izvori potvrđuju da su dijelovi muslimanskog autonomističkog vodstva zagovarali stvaranje vlastitih oružanih snaga pod njemačkom zaštitom. Memorandum upućen Hitleru 1. studenoga 1942. sadržavao je takav zahtjev, a njemačke vlasti potom su 1943. organizirale 13. SS diviziju „Handžar“. Između tih procesa postojala je politička i kadrovska povezanost, iako nisu bili organizacijski istovjetni.

Posebno je značajno da je Husein Đozo izričito naveden među osobama obuhvaćenima obrazloženjem inicijative.

Time se otvara dodatno pitanje institucionalne dosljednosti: kako je moguće da parlamentarna inicijativa zahtijeva uklanjanje naziva javnih ustanova povezanih s nacističkim suradnicima, dok osnovna škola u Goraždu i dalje nosi ime Huseina ef. Đoze?

Postojanje te škole i Đozinu povezanost s divizijom „Handžar“ dokumentirao je i OSCE.

7. HUSEIN ĐOZO — OD 1938. DO SUVREMENIH INSTITUCIONALNIH PRIZNANJA

Ova cjelina ima posebno mjesto u dokumentarnom projektu. Istraživanje počinje Đozinim tekstovima iz 1938. godine, dakle prije uspostave NDH 10. travnja 1941.

Posebna pozornost posvetit će se njegovu odnosu prema nacističkoj Njemačkoj, citiranju Hitlerovih izjava, antisemitskom političkom jeziku i kasnijoj službi u SS diviziji „Handžar“.

Analizirat će se i njegov odnos s jeruzalemskim muftijom Hadžom Aminom el-Huseinijem. Eventualno osobno prijateljstvo potrebno je potvrditi izvorima.

Akademski skup iz 2022. godine

Projekt će obraditi akademski okrugli stol povodom 110. obljetnice Đozina rođenja, održan 17. prosinca 2022. u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.

Posebno će se analizirati predstavljanje Đoze kao „velikana islamske misli i prakse“.

Središnje pitanje: Kako se Đozina dokumentirana ratna biografija i njegovi politički tekstovi uklapaju u današnje institucionalno predstavljanje njegova života i djela?

Istraživanje će pritom razlikovati dokazanu antisemitsku retoriku od tvrdnje da je Đozo 1938. zagovarao nacističko „konačno rješenje“, za što dosad nije predočen izravan dokaz.

8. KASIM-EF. MAŠIĆ — NAGRADA, PRESUDA I DVA PISMA OHR-u

Druga povijesna cjelina obuhvaća Kasima-ef. Mašića.

Istraživanje će analizirati njegovu ratnu biografiju, sudske dokumente iz poslijeratnog razdoblja te pravilnik o dodjeli nagrade koja nosi njegovo ime.

Posebna pozornost posvetit će se natječaju za 2025./2026. godinu.

Pisma Frane Yehude Kolonomosa Martinčevića

U projekt se uključuju dva otvorena pisma OHR-u.

Prvo pismo, 10. srpnja 2026., odnosi se na povijesnu pozadinu nagrade „Kasim-ef. Mašić“ i pitanja upućena visokom predstavniku.

Drugo pismo, rujan 2026., nastavlja obraćanje povodom aktualnog natječaja i potrebe očitovanja OHR-a.

Za završni audit potrebno je prikupiti izvorne dopise, potvrde slanja, pravilnik nagrade i eventualne odgovore institucija.

Povezanost s Inzkovim zakonom.

Autor projekta želi istražiti postoji li nedosljednost između institucionalnog obilježavanja osoba povezanih s nacističkim strukturama i kaznenog progona pojedinih oblika veličanja osoba osuđenih za ratne zločine.

To je legitimno povijesno i političko pitanje, ali za pravni zaključak potrebno je dokazati usporedivost konkretnih slučajeva.

9. HERCEGOVAČKI FRANJEVCI — POVIJESNI POČETAK DOKUMENTARCA

Dokumentarni film započet će događajima iz 1945. godine.

Prva cjelina obrađivat će ubojstva hercegovačkih franjevaca, njihove povijesne okolnosti i odgovornost počinitelja.

Nakon toga slijedi prijelaz u 2026. godinu.

Osamdeset i jednu godinu nakon završetka Drugog svjetskog rata, u središtu novog kaznenog postupka nalazi se 90-godišnji hercegovački franjevac.

Ta dramaturška poveznica omogućuje otvaranje pitanja odnosa prema povijesnom pamćenju.

Važno je da dokumentarni prikaz ne pripisuje odgovornost za ubojstva iz 1945. osobama za koje takva odgovornost nije povijesno dokazana.

10. OHR — OD ZAKONODAVNIH INTERVENCIJA DO ZAHTJEVA ZA NJIHOVIM UKIDANJEM

Politički cilj autora projekta

Ukidanje svih zakona koje je nametnuo OHR i njihova zamjena zakonima donesenima demokratskim dogovorom, uz očuvanje Daytonskog ustavnog poretka i prava svih građana.

Autor smatra da zakonodavne ovlasti visokog predstavnika predstavljaju oblik međunarodnog upravljanja koji treba završiti.

Prema toj koncepciji, političku i zakonodavnu odgovornost trebale bi preuzeti domaće institucije.

Projekt pritom želi istražiti kako bi se takav prijelaz mogao pravno provesti.

Zašto se počinje Inzkovim zakonom?

Zato što slučaj fra Barbarića omogućuje konkretnu analizu zakona kroz kazneni postupak.

Autorova kritika da zakon predstavlja „BATINU ZA HRVATE“ usmjerena je na mogućnost selektivne primjene.

Ako bi istraživanje dokazalo takvu praksu, to bi predstavljalo argument za preispitivanje Inzkovih dopuna.

No pravni postupak ukidanja svih zakona OHR-a bio bi zasebno pitanje i ne bi proizlazio automatski iz ishoda jednog kaznenog predmeta.

11. SLOBODAN PRALJAK — POVIJESNA RASPRAVA I PRAVNE POSLJEDICE

Projekt će istražiti granice dopuštenog javnog sjećanja na Slobodana Praljka, uključujući mogućnost kritičkog preispitivanja sudskih presuda i rasprave o njegovu vojnom i političkom djelovanju.

Pravomoćna presuda MKSJ-a od 29. studenoga 2017. ostaje pravna činjenica.

Ukidanje Inzkovih dopuna ne bi poništilo tu presudu niti bi predstavljalo Praljkovu pravnu rehabilitaciju.

Međutim, zakonske izmjene mogle bi promijeniti okvir kaznene odgovornosti za određene oblike javnog izražavanja.

Za projekt je stoga važno razlikovati pravnu rehabilitaciju, povijesno istraživanje i slobodu izražavanja.

12. DOKAZNI PLAN — KAKO ISPITATI TVRDNJU O „BATINI ZA HRVATE“?

Projekt ne bi trebao završiti samo nabrajanjem povijesnih slučajeva.

Potrebno je izraditi usporednu evidenciju konkretnih događaja i postupanja institucija.

Za svaki slučaj utvrđivat će se:

Datum i mjesto događaja.

Identitet osobe koja je javno obilježavana.

Postojanje i pravni status odgovarajuće presude.

Točan sadržaj govora, izjave ili obilježavanja.

Zakonska odredba koja bi mogla biti primjenjiva.

Postojanje prijave, istrage ili optužnice.

Odluka nadležnog tužiteljstva ili suda.

Moguće razlike u postupanju i njihovo obrazloženje.

Dokazni kriterij.

Tvrdnja o selektivnoj primjeni može se smatrati potkrijepljenom tek kada se utvrde pravno usporedivi slučajevi u kojima postoje značajne razlike u postupanju bez odgovarajućeg objektivnog razloga.

Nacionalna pripadnost osoba uključenih u predmete ne može sama po sebi dokazati diskriminaciju.

13. PLAN DOKUMENTARNIH EPIZODA

EPIZODA I — OD 1945. DO 2026.

Ubojstva hercegovačkih franjevaca i optužnica protiv fra Petra (Bonifacija) Barbarića.

Središnja tema: povijesno pamćenje i suvremeno kazneno zakonodavstvo.

EPIZODA II — HUSEIN ĐOZO I KASIM-EF. MAŠIĆ

Prijeratni tekstovi, nacistička SS divizija „Handžar“, ratne biografije i suvremena institucionalna priznanja.

Središnja tema: odnos između dokumentirane prošlosti i današnjeg javnog predstavljanja povijesnih osoba.

EPIZODA III — INZKOV ZAKON: „BATINA ZA HRVATE“?

Pravna usporedba predmeta povezanih s Hrvatima, Bošnjacima i Srbima.

Središnja tema: jednakost pred zakonom i provjera autorove tvrdnje o selektivnoj primjeni.

EPIZODA IV — OHR I BUDUĆNOST DAYTONSKE BOSNE I HERCEGOVINE

Međunarodni model izgradnje države, Primorčev prijedlog triju federalnih jedinica, politički zahtjev za ukidanjem nametnutih zakona i mogućnosti demokratskog dogovora.

Središnja tema: budućnost zakonodavnih ovlasti OHR-a.

14. ZAVRŠNI ZAKLJUČAK AUDITA

GLAVNI POLITIČKI CILJ ODBACIVANJE NAMETNUTIH ZAKONA OHR-a I POVRATAK IZVORNIM

NAČELIMA DAYTONSKOG SPORAZUMA

Autor projekta polazi od ocjene da je međunarodni model izgradnje Bosne i Hercegovine politički iscrpljen.

Zastupa ukidanje svih nametnutih zakona OHR-a i njihovu zamjenu zakonima koji bi proizlazili iz demokratskog dogovora predstavnika triju konstitutivnih naroda, uz očuvanje ustavnih prava svih građana.

Prijedlog triju federalnih jedinica, koji je Max Primorac iznio u američkom političkom prostoru, predstavlja jedan od modela koje projekt namjerava razmotriti.

PRVI KONKRETAN PREDMET INZKOV ZAKON.

POVOD ZA ISTRAŽIVANJE

OPTUŽNICA PROTIV 90-GODIŠNJEG FRA PETRA (BONIFACIJA) BARBARIĆA.

SREDIŠNJA POLITIČKA KRITIKA.

„INZKOV ZAKON — BATINA ZA HRVATE.“

To je formulacija kojom autor projekta opisuje svoju tvrdnju o nejednakoj primjeni zakona.

Završni audit treba utvrditi potvrđuju li dokumentirani predmeti tu tvrdnju.

ŠIRI ZAKLJUČAK KOJI PROJEKT NAMJERAVA ISPITATI.

Jesu li zakonodavne intervencije OHR-a izgubile političko opravdanje i može li se njihova zamjena zakonima donesenima demokratskim dogovorom provesti uz očuvanje Bosne i Hercegovine i njezina ustavnog poretka?

15. PORUKA SVIM SUDIONICIMA PROJEKTA

Ovaj dokument služi kako bi svi sudionici razumjeli zašto je optužnica protiv fra Petra (Bonifacija) Barbarića odabrana kao početna točka istraživanja.

Projekt nije ograničen na jedan kazneni postupak.

Njegov širi predmet jesu zakonodavne intervencije OHR-a, njihova politička svrha, demokratska legitimnost i jednakost primjene.

Autor projekta zastupa zahtjev za ukidanjem svih nametnutih zakona i njihovom zamjenom zakonodavstvom utemeljenim na demokratskom dogovoru.

Fra Bonafacije Barbarić predstavlja konkretan slučaj.

Inzkov zakon prvi je predmet preispitivanja. Tvrdnja o „batini za Hrvate“ središnja je hipoteza pravnog audita.

Ukidanje zakonodavnih intervencija OHR-a predstavlja širi politički cilj autora.

Sudionici projekta trebaju razlikovati političke ciljeve od povijesnih i pravnih činjenica te dokumentirati svaki zaključak izvornim dokazima.

Autor: Milenko Mićo Perić

Hercegovački portal