Zbog jasnih ustavnih odredbi i izbornih rezultata bilo kakav ishod u kojemu u vlasti ne bi bili SDA, SNSD i HDZ BiH ne čini se kao realan. Međutim, ono oko čega će se razgovarati je tko će biti dodatni partner SDA od bošnjačkih političkih stranaka.
A upravo iz stranke Bakira Izetbegovića najviše dolaze signali o partnerstvu sa Strankom za BiH koja je na ovim izborima dosta narasla te s Demokratskom frontom koja je doživjela veliki pad i jasnu poruku birača. No, tek treba pričekati njihove kapacitete u Domu naroda i hoće li ih SDA uopće na kraju uvući u vlast.
“Rekao bih da se radi o zapravo jednom te istom ideološkom krilu, to je neka vrsta bošnjačke nacionalne, nacionalističke političke grupacije koja nastoji realizirati one ciljeve koje nam stalno prodaju pod “građansko”, a suštini je pokušaj izgradnje bošnjačke nacionalne države. Bilo da je u pitanju DF, SDA ili SBiH i trenutačno se dogodilo samo da su ti birači koji su nekada bili DF-ovo tijelo koji sanjaju unitarnu, građansku i bošnjačku prelili se Stranci za BiH”, kazao je za RTV Herceg-Bosne novinar Zoran Krešić.
“Mi još uvijek ne znamo hoće li Demokratska fronta Željka Komšića i njhov parlamentarni kapacitet na bilo kojoj razini biti doista potreban za prohodnost zakona u parlamentima kako bi se mogle imati potrebne većine i ne znamo koliko će SDA biti doista važno da DF bude dio buduće vlasti. Moguće je da i oni tijekom pregovora budu inzistirali da DF bude dio vlasti. Uglavnom, to je do partnera i izbornih pobjednika da oni ugovore tko će činiti novu parlamentarnu većinu i pod kojim uvjetima”, dodao je politolog Martin Mikulić.
Iako su predstavnici Stranke za BiH u prošlom mandatu u kojemu su bili oporba imala više problematičnih istupa prema Hrvatima i njihovim zahtjevima, a jednako tako i oko projekta Južne plinske interkonekcije kao i cestovnih projekata u Hercegovini, Mikulić smatra da bi se oni nešto drugačije ponašali ako bi postali jedan od partnera u vlasti.
“Ja sam uvjeren da sada kada je SBiH ostvario zapažen rezultat na općim izborima 2026. da će oni dosta deradikalizirati taj narativ i retoriku i da neće više biti primjedbi tog razmjera niti prema Južnoj plinskoj interkonekciji niti prema radu Cesta i Autocesta Federacije gdje mogu imati određene zahtjeve. Međutim, da ćemo od sada pa nadalje kada je izgledno da će SBiH biti dio nove većine i vlasti, uvjeren sam da će oni tu retoriku dosta smanjiti i da neće biti oštra kao ranije i da će se prilagoditi novonastalim uvjetima”.
Krešić s druge strane, smatra kako je odnos prema projektu Južne plinske interkonekcije poseban deficit za Stranku za BiH.
TON KREŠIĆ: “Ono što sam osobno uspio saznati je da zapravo predstavnici najveće i jedine ambasade kako je zovu u Sarajevu nisu baš sretni i zapravo jedino ne bi željeli Stranku za BiH vidjeti u vlasti. Iz jednog jednostavnog razloga što se umiješala u nešto što se zove eliminiranje američke kompanije AAFS iz projekta izgradnje Južne plinske interkonekcije. Siguran sam da se ovoga puta neće miješati u uspostavu vlasti, ali nisam siguran da ih druge političke grupacije neće poslušati, prije svega SDA oko toga.”
U slučaju da SDA ne bude formirala blok sa Strankom za BiH i DF-om, među mogućim kombinacijama je i SDP, kao druga najjača stranka u Federaciji te stranka koja bi vrlo izgledno mogla imati važnu ulogu u Klubu Srba u federalnom Domu naroda, što bi im onda moglo donijeti i mjesto potpredsjednika Federacije. No, stvari bi trebale biti puno jasnije nakon objave konačnih službenih rezultata i provedbe posrednih izbora za izaslanike u federalnom i državnom domu naroda.