Kardinal Vinko Puljić, koji je danas napunio 75 godina, potvrdio je kako će papi Franji ponuditi ostavku kao vrhbosanski nadbiskup, no da neće prestati djelovati šireći vjeru i zalagati se za pravdu i jednakopravnost Hrvata u BiH.
“Moje je dati Papi svoju ostavku, a što će on uraditi, to stvarno ne znam”, rekao je kardinal Puljić u intervjuu za katolički portal nedjelja.ba, dodajući kako će poslušati što god Sveti otac odluči.
Ranije ove godine papa Franjo postavio je vojnog ordinarija Tomu Vukšića za vrhbosanskog nadbiskupa koadjutora, a generacijsku smjenu unutar katoličke crkve u BiH nastavio je i postavljenjem Petra Palića za mostarsko-duvanjskog biskupa.
Raniji hvarski biskup novu bi dužnost u Mostaru od 86-godišnjeg Ratka Perića trebao preuzeti 14. rujna.
Kardinal Puljić je dodao i kako je Crkva u BiH sada pred izazovom prilagođavanja novim zahtjevima vremena.
Na izravno pitanje kako u tim promjenama vidi različite zamisli o tome što bi sada trebali činiti Hrvati-katolici i trebaju li se oni nakon što su izgubili Bosnu koncentrirati na Hercegovinu kardinal Puljić kategorično je odgovorio kako to promoviraju politike sklone nepravdi.
Takav koncept značio bi svođenje Hrvata na život u entičkim enklavama i označio bi još jedno ozakonjenje ratnih nepravdi nametnutih etničkim čišćenjem i otimanjem imovine, ocijenio je vrhbosanski nadbiskup podsjećajući kako je nužno ukazivati na neprihvatljivost onih dijelova Daytonskog sporazuma kojima su ozakonjeni progoni ljudi iz njihovih domova.
To je sada teško promijeniti, a najveću je cijenu platio je hrvatski narod kao najmalobrojniji, kazao je kardinal Puljić.
Istaknuo je kako je BiH domovina i Hrvata koji u njoj žive dodajući kako je ta država povijesna stvarnost koju nije nitko izmislio, a hrvatski je narod za njezin opstanak jasno dao glas i na referendumu o neovisnosti iz 1992. godine.
Kardinal Puljić je sugerirao kako je to bio autentični izraz narodne volje potvrdivši kako se i osobno zalagao za sudjelovanje Hrvata na referendumu o izdvajanju BiH iz bivše SFRJ.
Nisam rekao ljudima kako će glasovati nego da im je dužnost opredijeliti se, kazao je kardinal Puljić.
Dodao je kako je i tijekom rata odlučio ostati u opkoljenom Sarajevu jer je želio ohrabriti narod i vjernike preživjevši pri tom različite opasnosti, ali i pozive da napusti glavni grad kakve mu je izravno ili neizravno upućivao ratni čelnik Herceg-Bosne Mate Boban.
Moja je reakcija (na te pozive) bila vrlo jasna: nikud ne idem i zbog toga se nisam pokajao, kazao je kardinal Puljić poručivši kako se Crkva ne povlači nego ide za svojim poslanjem evangelizacije.
Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je 7. prosinca 1990. vrhbosanskim nadbiskupom metropolitom. Imenovanje banjolučkog svećenika Vinka Puljića bilo je veliko iznenađenje za svećenike Vrhbosanske nadbiskupije koja je te godine očekivala imenovanje novoga nadbiskupa nakon umirovljenja dotadašnjeg vrhbosanskog nadbiskupa Marka Jozinovića. Za biskupa ga zaredio rimski biskup Ivan Pavao II. u Rimu, 6. siječnja 1991. Ustoličen je za nadbiskupa metropolita u sarajevskoj katedrali, 19. siječnja 1991. Za geslo uzima riječi: Po Mariji u vjeri, nadi i ljubavi, čime želi istaknuti svoju pobožnost BDM. No, nedugo nakon imenovanja u Bosni i Hercegovini počinje krvavi rat.
Tijekom rata u Bosni i Hercegovini nadbiskup Vinko Puljić nije napuštao svoje biskupsko sjedište u Sarajevu, osim kada bi pastoralno obilazio vjernike u nadbiskupiji. Biskupija koja je brojala gotovo 600.000 vjernika u 2019. godine je spala na trećinu, ispod 180.000 vjernika.
Hercegovački portal
