Prvotno su ministri velikih članica krenuli u nabavku za cijelu EU, a onda se umiješala kancelarka.
Prvi radni dan u novoj 2021. godini Europska komisija morala se braniti od napada da nije naručila dovoljan broj “pravih” cjepiva protiv covida-19, da ona stižu presporo i da EU zaostaje za mnogima u svijetu.
Neke od tih kritika dolaze i od dužnosnika država članica. Lider njemačkog CSU, bavarskih demokršćana, Markus Söder postavio je pitanje kako objasniti Nijemcima da cjepivo koje je razvijeno u toj državi bude brže dostupno drugima. Rekao je kako se čini da je postupak narudžbe od Europske komisije za potrebe svih država članica bio “prebirokratski” te da je naručena premala količina pravih cjepiva.
Prvo cjepivo koje je odobrila Europska agencija za lijekove (EMA) je ono njemačke kompanije BioNTech u suradnji s američkim Pfizerom, a najveći pogon za proizvodnju se nalazi u Belgiji. Ni Belgijanci nisu imali nikakve privilegije pri nabavi tog cjepiva pa se i u Belgiji cijepljenje odvija sporije nego što se očekivalo, u susjednoj Nizozemskoj počelo je tek poslije Nove godine, a u Francuskoj ide još sporije.
Cijepljenje se brže nego u EU provodi u Izraelu, SAD-u, Velikoj Britaniji, Bahreinu te nekim drugim državama, što je posebno iritiralo neke države članice Europske unije. Finska ministrica zdravstva Kirsi Varhila požalila se da je njezina država dobila do kraja 2020. godine samo 40 tisuća doza, umjesto obećanih 300 tisuća. “Možda su otišle drugdje”, rekla je Varhila.
Osim toga, EU kasni i u postupku odobravanja cjepiva. Ovakav pritisak je vjerojatno utjecao na to da se Odbor za cjepiva Europske agencije za lijekove sastane u ponedjeljak navečer i razmotri odobravanje cjepiva kompanije Moderna, koje bi bilo drugo odobreno za uporabu u EU. Sastanak je bio predviđen za srijedu 6. siječnja, a toga dana će se i nastaviti, budući da u ponedjeljak nije donesen zaključak o odobravanju tog cjepiva koje je već odobreno u mnogim zapadnim državama gdje postoje strogi regulatori.
U Britaniji su već odobrene tri vrste cjepiva, a jučer je počelo cijepljenje i cjepivom koje je razvilo oxfordsko sveučilište u suradnji s kompanijom AstraZeneca, dok postupak o odobravanju istog cjepiva u EU nije niti počeo.
No, Europska komisija se brani tvrdeći da je ugovore o nabavi cjepiva sklopila u vrijeme kada nije bilo moguće predvidjeti koje će od njih biti uspješno i sigurno u kojem vremenskom roku. Glasnogovornik Europske komisije Eric Mamer podsjetio je kako je Komisija mandat o pregovaranju dobila od država članica, a dosad je sa šest potencijalnih proizvođača sklopila ugovore o nabavi dvije milijarde doza, što će biti više nego dovoljno ne samo za sve države članice EU, nego i za doniranje drugima.
“Mi smo ciljano stvorili paket od šest potencijalnih cjepiva različitih proizvođača jer u to vrijeme nitko nije znao koje će biti efikasno i sigurno te dobiti odobrenje”, poručili su iz Europske komisije te prebacili odgovornost na države članice što se tiče naručene količine.
Već se pojavila i mogućnost da neke države EU, poput Njemačke, krenu u individualnu narudžbu cjepiva. Na to imaju pravo, ali nije u duhu dogovorenog na razini EU. Utrka tko će prije doći do cjepiva i završiti s cijepljenjem svog stanovništva ono je što je EU htjela izbjeći, i to je glavni temelj cijele strategije cijepljenja EU. Zato sada i u Bruxellesu, ne tako glasno, kažu da se uvijek ponavlja ista priča: kada nešto uspije, onda su za to zaslužne vlade država članica, a čim nešto zapne, kriv je Bruxelles.
Bild: Merkel intervenirala da nabava cjepiva ide preko Europske komisije
Njemačka kancelarka Angela Merkel našla se na udaru kritika nakon što se doznalo da je osobno intervenirala ne bi li se europske ministre zdravstva onemogućilo u osiguravanju veće količine doza cjepiva protiv covida-19 za čitavu Europsku uniju, piše Daily Telegraph.
Žitelji EU sve su nervozniji zbog činjenice da Unija evidentno nije naručila dovoljno doza cjepiva Pfizer-BioNTech koje je razvijeno u Njemačkoj, a koje se proizvodi u Belgiji, na teritoriju Unije.
Prema svemu sudeći, Merkel je blokirala prošloljetni zajednički pokušaj ministara zdravstva Njemačke, Francuske, Italije i Nizozemske da naruče više doza cjepiva protiv covida-19 za potrebe stanovništva svih 27 članica, a sada je dobar dio tih članica zaglavio u dugotrajnom lockdownu kojemu bi se kraj možda nazirao da je cjepivo osigurano u velikim količinama.
Njemački dnevni list Bild objavio je i ‘pokajničko’ pismo koje su četvorica ministra poslala predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, a kojem su naveli da pristaju odustati od svoje inicijative te da upravljanje nabavom cjepiva predaju Europskoj komisiji.
Kako piše Bild, Merkel je osobno ministre pritisnula da napišu to pismo jer je htjela poslati poruku solidarnosti na početku njemačkog šestomjesečnog predsjedanja Vijećem Europske unije.
– Vjerujemo da je od presudne važnosti da prema raznim farmaceutskim tvrtkama pristupimo zajednički i jedinstveno, piše u pismu ministara. – Smatramo da je brzina reakcije u ovom slučaju ključna. Stoga smatramo da bi bilo jako korisno da Komisija vodi proces nabave.
Kako piše Daily Telegraph, čim je Komisija preuzela pregovore o nabavi cjepiva, Europa je počela zaostajati u utrci da se osigura dovoljno doza cjepiva.
Ministri su ranije bili dogovarali narudžbu 400 milijuna doza cjepiva AstraZeneca-Oxford, no Komisija je zapela u dugotrajnim pregovorima i velika je isporuka otišla Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama.
Ovaj je sukob isplivao na površinu u trenutku kada se očekuje da bi Europska agencija za lijekove (EMA) za hitno korištenje trebala odobriti Modernino cjepivo. EMA bi Moderninom cjepivu do kraja ovog tjedna trebala dati zeleno svjetlo. EMA je do sada za upotrebu na prostoru Unije odobrila samo cjepivo Pfizer-BioNTech.
Jean-Claude Juncker, prethodnik von der Leyen na mjestu predsjednika Komisije, rekao je za luksemburški časopis Télécran da je Unija na koronavirus reagirala “jako loše”. Dodao je da Uniju koči činjenica da zemlje članice imaju kontrolu nad zdravstvenom politikom.
Juncker je rekao da još uvijek djeluje kao neslužbeni savjetniki predsjednice Komisije von der Leyen te se usporedio s bivšim papom Benediktom XVI.
– Uvijek kažem da sam poput Ratzingera u Vatikanskim vrtovima. Ja sam njihov Ratzinger, rekao je Juncker. – To se (Ursuli von der Leyen) sviđa jer joj daje priliku da sa mnom povremeno raspravi neke ideje, što je korisno za oboje. Ja sam njezin Ratzinger.
Augustin Palokaj/Jutarnji.hr
