Priljev izravnih inozemnih ulaganja u Bosnu i Hercegovinu u 2020. godini iznosio je 678,2 milijuna KM, pokazuju podatci Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) koja je objavila rezultate statističkog istraživanja o izravnim inozemnim ulaganjima za 2020. godinu.
Što se tiče zemljopisnog rasporeda, najviše priljeva ulaganja tijekom 2020. godine je iz Hrvatske (149,4 milijuna KM), a zatim iz Srbije (135,3 milijuna KM).
Promatrano po djelatnostima, najviše ulaganja realizirano je u oblasti financijske uslužne djelatnosti (bankarski sektor) u iznosu od 157 milijuna KM, zatim u oblasti trgovine na veliko 93,9 milijuna, te u oblasti proizvodnje električne energije 88,6 milijuna KM.
Priljevi ulaganja mogu se okarakterizirati kao relativno dobri s obzirom na duboku globalnu recesiju koja je utjecala na sposobnost inozemnih ulagača, čak je zabilježeno izvjesno povećanje u odnosu na 2019. godinu kada su ulaganja bile niža za 81 milijun KM.
Međutim, valja napomenuti da je većina ulaganja predstavljala reinvestirane zarade iz postojećih poduzeća s inozemnim ulaganjima, a one su iznosile čak 586,3 milijuna KM, dok su ulaganja u obliku vlasničkih udjela bila znatno niža.
Na kraju 2020 godine, stanje izravnih inozemnih ulaganja iznosilo je 15,08 milijardi KM. Taj je iznos rezultat ulaganja u prethodnim godinama, kao i poslovanja poduzeća u inozemnom vlasništvu.
Najveći iznos stanja izravnih ulaganja i dalje se odnosi na Austriju (2,78 milijardi KM), Hrvatsku (2,42 milijarde KM) i Srbiju (blizu 2,19 milijardi KM). Promatrano po djelatnostima, najviše stanje izravnih inozemnih ulaganja je u oblasti financijskih usluga (3,67 milijardi KM), zatim u oblastima telekomunikacija (1,74 milijardi KM) i trgovine na veliko (1,41 milijardi KM).
BiH je otvorena za ulaganje iz inozemstva, ali investitori moraju prevazići endemsku korupciju, kompleksne pravne i regulatorne okvire i strukture vlasti, kao i netransparentne poslovne procedure, nedovoljnu zaštitu prava na imovinu i slab pravosudni sistem, navodi se u izvještaju State Departmenta o investicionoj klimi za 2020. godinu.
U izvješću se kritizira spora provedba gospodarskih reformi usmjerenih na prelazak iz socijalističke prošlosti u budućnost usmjerenu na tržište, kao i relativno niska razina stranih ulaganja.
Podsjećamo da se prije globalne pandemije covid 19 očekivalo da se ubrza ekonomski rast u 2020. godini, prije nego što dostigne četiri posto u ovoj godini, zahvaljujući prije svega potrošnji i, u određenoj mjeri, javnom investiranju. Ekonomija BiH porasla je za oko tri posto 2019. godine.
Ulaganje SAD u BiH je malo uslijed malog tržišta, relativno niskih prihoda, udaljenosti od Amerike, teške poslovne klime i nedostatka prilika za investiranje.
Međutim, u izvješću se navodi kako BiH nudi dobre izglede za poslovanje s dobro pripremljenim i upornim izvoznicima i ulagačima.
“Kompanije koje uspiju prevazići poteškoće uspostavljanja prisustva u BiH uglavnom nadoknade svoja ulaganja. Veliki američki fond za ulaganje uspio je ući na tržište regionalnim ulaganjem 2014. godine i da ostvari prihod 2019.”, ističe se u izvještaju.
BiH ima dobre prirodne resurse, koji omogućavaju potencijalne prilike u sektoru energetike, poljoprivrede, drvne industrije i turizma.
U izvješću se ističe kako u BiH nije bilo napada na strana ulaganja, ali kako još uvijek postoji opasnost od povremenog, lokaliziranog političkog ili kriminalnog nasilja, podsjećajući na prosvjede zbog gospodarske stagnacije i nemogućnosti vlasti da poboljšaju situaciju u lipnju 2013. i sredinom 2014. Godina.
State Department ističe i malu cijenu rada u poređenju sa standardima Zapada, dok se u isto vrijeme povećava broj studenata na univerzitetima.
U izvještaju se pominje i nedostatak stručnih lica u određenim sektorima, uslijed nedostatka obrazovanja, prilika za zapošljavanje i emigriranja stanovništva u druge zemlje.
Na kraju izvještaja pominje se i problem korupcije, koja je i dalje prisutna u brojnim političkim i ekonomskim institucijama.
HERCEGOVAČKI PORTAL
