“Dobio sam nove čizme prije dvije godine. Onda sam dobio i radne hlače, ali su bile polovne. Nosio ih je kolega koji je otišao u mirovinu. Sljedeće godine idem u mirovinu pa ih možda netko i naslijedi”, kaže jedan. vojnik Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
“U posebnim prilikama nosimo rezervnu uniformu, da izgledamo pristojno. Dobio sam nove čizme prije dvije godine. Onda sam dobio i radne hlače, ali polovne. Nosio ih je kolega koji je otišao u mirovinu, a njemu su bile rezervne i bile su kao nove.Sljedeće godine idem u mirovinu i možda ih netko naslijedi.”
Ovako za Radio Slobodna Europa govori vojnik Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (BiH), čije ime i prezime je poznato redakciji, ističući problem nedostatka uniformi.
Oružanim snagama Bosne i Hercegovine (OS BiH) potrebne su nove uniforme nakon što su Sjedinjene Američke Države obustavile dugogodišnje donacije.
Posljednjih je godina američka vlada osigurala potrebne količine uniformi kroz program “Financiranje prijateljskih stranih vojski” (FMF/FMS). Amerikanci su osigurali i korištenje autorskih prava na dizajn (boje i oblik “šare”), pa su vojnici u BiH nosili iste ili slične uniforme kao i neki američki vojnici. Ostalo je kupila Bosna i Hercegovina.
Problem je nastao nakon što je američka vojska izbacila tako dizajnirane uniforme.
Vlasti BiH imale su dvije mogućnosti. Promijenite vlastiti dizajn i tražite od SAD-a da osiguraju autorska prava za novi dizajn i doniraju dio uniformi ovisno o dobroj volji te zemlje.
Druga mogućnost je da BiH zadrži postojeću ili napravi svoj novi dizajn i iz proračuna kupi odjeću za vojnike.
Ministarstvo obrane BiH zatražilo je da se u proračunu za prošlu godinu Oružanim snagama osigura dodatnih 200 milijuna eura za modernizaciju, uz oko 150 milijuna eura za plaće, hranu i gorivo.
Prijedlog je u Predsjedništvu BiH odbio tadašnji član Milorad Dodik, koji je godinama bio protiv povećanja vojnog proračuna.
Oružane snage Bosne i Hercegovine broje oko 10.000 profesionalnih vojnika. Vrhovni zapovjednik je tročlano Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, gdje se sve odluke moraju donositi jednoglasno.
Nema viška uniformi
Krajem 2022. godine Ministarstvo obrane BiH donijelo je odluku o nabavci novih terenskih odora. Raspisan je natječaj, a otvaranje ponuda zakazano je za kraj siječnja.
Zamjenik ministra obrane Bosne i Hercegovine za upravljanje resursima Mirko Okolić za Radio Slobodna Europa (RSE) kaže da trenutno nema viška uniformi.
“Trenutno imamo dovoljno uniformi, ali nemamo viška. Raspisali smo međunarodni natječaj vrijedan oko 1,3 milijuna maraka (oko 670.000 eura). Otvaranje ponuda je zakazano za kraj mjeseca. Vrlo je važno da ovaj tender uspije. Ako ne uspije bit će teška situacija”, rekao je Okolić za RSE.
Krajem 2022. godine Ministarstvo obrane BiH donijelo je odluku o nabavi novih terenskih odora.
Prema procjenama Ministarstva, u odore bi se u sljedećih deset godina trebalo uložiti oko 14,5 milijuna eura ili oko 1,45 milijuna eura godišnje.
Sifet Podžić, ministar obrane BiH, rekao je za RSE da će tražiti da se ta odluka uvrsti na dnevni red sjednice Vijeća ministara BiH koja će se održati 30. prosinca 2022. Njegov prijedlog odbili su tehnička državna vlada na čelu sa Zoranom Tegeltijom, članom Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
SNSD na čelu s Miloradom Dodikom godinama se protivi povećanju proračuna za vojsku, a najavljuju i “vraćanje nadležnosti” s države entitetu Republika Srpska, raspuštanje zajedničke vojske i formiranje vojsku entiteta.
Dodik rekao da su Oružane snage BiH i Uprava za neizravne poreze nelegitimne.
Prijedlog je odbijen te je u proračunu za 2022. odobreno oko milijun eura za modernizaciju.
“To i nije tako loše kada znamo kakva je politička i ekonomska situacija u BiH. Više puta smo tražili da se obnove uniforme i oprema. Vjerujem da će nove vlasti imati više razumijevanja”, Uzeir Šandal, predsjednik Sindikata Organizacija Ministarstva obrane, kazali su za RSE BiH. Novo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nije formirano nakon izbora 2. listopada, a za sada je za zastupnicu imenovana samo Borjana Krišto.
Ovisno o donacijama
U proračunu Bosne i Hercegovine najveća pojedinačna stavka su rashodi Ministarstva obrane. Prosječni godišnji vojni proračun iznosio je oko 143 milijuna eura u posljednjih pet godina.
Od tog iznosa oko 92 milijuna eura odlazi na plaće.
Više od 25 milijuna eura namijenjeno je za smještaj i putne troškove vojnika i civilnih službenika, budući da veliki broj njih ne spava u vojarnama, već iznajmljuje stanove ili putuje na posao.
Ostatak novca odnosi se na “tekuće troškove”, odnosno hranu za vojnike, gorivo za vozila i grijanje vojarni i slično. Što je ostalo za nabavu nove opreme.
Posljednje objavljeno izvješće parlamentarnog vojnog povjerenika za 2021. godinu pokazuje stanje Oružanih snaga BiH prema kojem je samo 11 posto teretnih i 50 posto putničkih vozila ispravno.
Amerikanci su, naprimjer, krajem 2021. donirali četiri nova helikoptera, vrijedna oko 38,5 miliona dolara.
Dodatno su iste godine izdvojili 500.000 dolara za izgradnju centra za cyber-sigurnost. SAD su u julu donirale i 21 vozilo Humvee čija je ukupna vrijednost 26 miliona dolara.
Vašington je najavio da će tokom 2023. godine donirati BiH napredne simulatore vožnji helikoptera vrijedne 12 miliona dolara, te dva nova helikoptera vrijedna 23 miliona dolara.
Što se borbenih vozila tiče, oko 50 oklopnih vozila je ispravno, te šest tenkova M60, koji su također američka donacija s kraja 1990-ih i početka 2000-ih. Prosječna starost navedenih vozila je 40 godina.
Tri od četiri helikoptera koje je SAD donirao 2021. su operativna, a BiH nema borbene avione, dronove i slične letjelice.
Od 2017. godine, kada je usvojen dokument Pregled obrane i dokument o modernizaciji Oružanih snaga BiH, do danas su iz Ministarstva obrane BiH izdvajana samo sredstva osigurana unutarnjom preraspodjelom novca u Ministarstvu obrane BiH. proračun Bosne i Hercegovine za modernizaciju.
Ostalo su donacije opreme, većinom iz SAD-a, Velike Britanije i Turske, ali i iz Kine.
BiH u Akcijskom planu za članstvo u NATO-u
Bosna i Hercegovina je formalno u Akcijskom planu za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu (NATO), a pravila NATO-a nalažu izdvajanja za vojsku u iznosu od dva posto bruto društvenog proizvoda (BDP).
Prema tom pravilu, ako prosječni godišnji BDP u BiH iznosi oko 22 milijarde eura, ova bi država za vojsku trebala izdvajati oko 440 milijuna eura ili tri puta više nego što trenutno izdvaja.
Oružane snage Bosne i Hercegovine nastale su 2005. godine spajanjem Vojske Federacije BiH, koju su činili Armija BiH i Hrvatsko vijeće obrane, s Vojskom RS-a.
Njihovom formiranju prethodila je reforma obrane u BiH koja je provedena 2004. godine. Tada su ukinuta entitetska ministarstva obrane i entitetske vojske (VRS i VFBiH).
Više od 400.000 vojnika u trima vojskama je u kratkom vremenu raspušteno i formirana je profesionalna vojska od oko 10.000 vojnika, otprilike koliko ih danas ima.
Piše: Predrag Zvijerac
