Pomicanjem kazaljki za jedan sat unaprijed.
U nedjelju, 31. ožujka, započet će ljetno računanje vremena pomicanjem kazaljki za jedan sat unaprijed, sa 2 sata ujutro na 3 sata. Državni zavod za mjeriteljstvo Hrvatske priopćio je da će ljetno računanje vremena trajati do nedjelje, 27. listopada.
Računanje vremena pomiče se za jedan sat unaprijed, tako da se 2 sata i 0 minuta računa kao 3 sata i 0 minuta.
Zašto postoji ljetno računanje vremena?
Ljetno računanje vremena koristi se radi smanjenja potrošnje energije i boljeg iskorištavanje Sunčevog svijetla. Prvi put počelo se koristiti 1908. godine u Kanadi.
Nedugo nakon toga Njemačka je počela koristiti ljetno računanje vremena da bi smanjila uporabu umjetnog svijetla i potrošnju ugljena tijekom prvog svjetskog rata. Iako sat pomičemo svega stotinjak godina, slična ideja postojala je i u antičkom svijetu kada su se pomicale kazaljke sata ovisno o Suncu te mijenjale skale rimskog vodenog sata ovisno o mjesecu u godini.
Pozitivna strana ljetnog računanja vremena je smanjene izdatke za električnu energiju, poboljšavanje općeg zdravlja stanovnika jer omogućuje rekreaciju u prirodi nakon posla, kao i smanjenje stope kriminala te broja prometnih nesreća.
Ljudi se tijekom ljetnog vremena bude ranije i spavaju prosječno 20 minuta manje. Manjak sna uzrokuje osjećaj umora i pospanosti danima kasnije, a povećava se i broj prometnih nesreća za 6 posto tijekom prvih tjedan dana, prema američkom državnom zavodu za statistiku, uredu koji se bavi istraživanjima potrošnje vremena. To je svakako jedan od glavnih nedostatka ljetnog računanja vremena, kao i činjenica da se biološki sat nekih ljudi nikada na ljetno vrijeme na navikne.
