Hercegovačko-neretvanska Županija (HNŽ) jedna je od 10 Županija u Federaciji Bosne i Hercegovine. Sastoji se od hrvatskog stolnog grada Mostara i još osam općina i to redom: Čapljina, Čitluk, Jablanica,Ravno, Stolac, Konjic, Neum i Rama.
Hercegovačko-neretvanska Županija na sjeveru graniči sa Srednjobosanskom Županijom, na sjeveroistoku sa Sarajevskom, na istoku sa Republikom Srpskom, na jugozapadu sa Hrvatskom, na zapadu sa Zapadnohercegovačkom Županijom i na sjeverozapadu sa Hercegbosanskom Županijom. Sa 222.278 stanovnika (2013) i 50,45 stanovnika/km2 HNŽ je šesta po broju stanovnika u hrvatsko-muslimanskoj Federaciji županija/kantona i konstitutivnih naroda.
Površina Županije iznosi 4.401 km2 (druga po veličini federalna jedinica nakon Hercegbosanske Županije), što čini 16,85% površine Federacije i 8,59% teritorije BiH.
Za one koji ne znaju, županije Federacije Bosne i Hercegovine su federalne jedinice-države članice Federacije BiH osnovane Zakonom o federalnim jedinicama (županijama/kantonima) iz 1996. godine. To nisu županije kao npr. u Hrvatskoj. Županije/kantoni u FBiH imaju iznimno široke ovlasti i praktički su države u državi.
U Federaciji Bosne i Hercegovine, znatan dio nadležnosti entiteta prenesen je na županijsku vlast. Svaka županija ima vlastitu ZAKONODAVNU, IZVRŠNU I SUDBENU VLAST što je jako bitno.
Županije posjeduju ustav, skupštinu, vladu, simbole, te im pripada niz isključivih nadležnosti (policija, obrazovanje, korištenje prirodnih resursa, prostorna i stambena politika, kultura itd..), dok su neke nadležnosti podijeljene s Federacijom (zdravstvo, socijalna zaštita, promet).
U hrvatskim županijama Hrvati imaju sve poluge vlasti i trebali bi jačati županije, jačati poljoprivredu, obrazovanje, zdravstvo i što je najbitnije – jačati hrvatske obitelji.
Najveći problem svih Županija/Kantona je demografske prirode. Previše ljudi je otišlo, premalo djece se rađa. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine Hercegovačko-nerervanska županija ima 222.278 stanovnika. Ovoj županiji bi odlično došao npr. “Zakon o zaštiti obitelji s djecom”, koji jamči 500 KM mjesečno obiteljima za svako treće i sljedeće dijete do 7. godine života, a koji je nedavno usvojen jednoglasno po hitnom postupku na 31. sjednici Skupštine Županije Zapadnohercegovačke. I ostale slične mjere i zakoni koje se tiču demografske obnove.
