Vino bez glazbe ne ide, a u našoj obitelji nema člana koji nije u doticaju s glazbom. I sam sam bio trebižećki glazbar kao i Antonio i Monika, dok ostali sinovi sviraju gitaru. Od te činjenice krenuli su i dizajneri koji su pomogli osmisliti nazive za vina i krilaticu našeg brenda: Od soliste do orkestra, otkriva nam Ozrenko Matić.
Selo Trebižat u čapljinskoj općini poznato je po HKUD-u “Seljačka sloga” koje je utemeljeno 1925. godine i od tad ima svoj orkestar limene glazbe, a točno prije 55 godina društvo je prvi put organiziralo pokladne dane, najstariji karneval u Bosni i Hercegovini. Jedna od najstarijih sekcija je i folklorna, a u društvu su još i muška klapa Trebižat i ženska klapa Lira pa se već dugi niz godina organizira međunarodni susret klapa. U nekadašnjoj Jugaslaviji Trebižat je proglašavan čak dva puta najglazbenijim mjestom.
Oni bolje upućeni znaju kako u Trebižatu nema kuće, a da u njoj netko nije bio ili u folkloru ili u glazbi ili među pokladarima. Puno je više onih obitelji kod kojih je nekoliko generacija sviralo u takozvanoj trebižaćkoj glazbi od onih kod kojih je samo jedan naraštaj dao obol seoskoj tradiciji. Jedna od obitelji iz koje je više članova i više generacija sviralo u trebižećkoj glazbi jest obitelj Matić. Obitelj je to koja je zaslužna da se Trebižat osim po glazbi i karnevalu već duže vremena prepoznaje i po vinu. Iza već prepoznatljivog brenda Vino Matić, čija se vina prodaju u Bosni i Hercegovini, ali i izvoze u Hrvatsku te u Švicarsku, krije se obitelj Ozrenaka Matića. S Ozrenkom Matićem i njegovim sinom Antonijem, studentom 4. godine agronomije, razgovarali smo o tome kako i kad su se počeli baviti vinogradarstvom i što je to potrebno za uspjeh u ovom poslu.
Stogodišnja tradicija
“Naše gospodarstvo se stvaralo naraštajima. Širilo se i prenosilo s koljena na koljeno i naša obitelj više od 100 godina, po nekim podatcima čak 150 godina, uzgaja vinovu lozu u Trebižatu, a temelj našeg današnjeg gospodarstva i tvrtke koja je registrirana 2008. godine postavljen je prije 30 godina krajem osamdesetih godina 20. stoljeća. Tada je počela sadnja novih vinograda dok su stari vinogradi iskrčeni. Moram istaći kako se u našem vinogradu nalazi i loza koja je posađena u 19. stoljeću. Tradiciju uzgoja vinove loze u našu obitelj donio je Nikola Matić koji se smatra prvim Matićem u našem selu, a njegovi nasljednici nastavili su s krčenjem zemlje i stvaranjem plodnog terena na kojem su počeli uzgajati vinovu lozu i praviti vino za sebe i za suseljane“, ponosno objašnjava Antonio obiteljsku tradiciju.
Ozrenko Matić: U proizvodnji sudjeluje cijela obitelj
“Danas u proizvodnji vina aktivno sudjeluje cijela obitelj. Moja supruga Biljana, sinovi Antonio, Marko, Teo, Leonardo i kći Monika, kao i otac Božo. Zajednički obavljamo sve poslove u vinogradu, a kad je sezona velikih radova, najčešće u početku vegetacije kada počnemo s plijevljenjem, te za vrijeme berbe, imamo ljude koji nam pomažu. Osim poslova koje moramo obavljati zajedno, svaki član obitelji ima svoja zaduženja i ako slučajno zakaže jedna karika, onda imamo malih poteškoća koje opet zajedničkim snagama riješimo“, objašnjava tajnu njihovog uspjeha Ozrenko, a Antonio dodaje: “Sestra i ja zaduženi smo, uz standardne poslove u vinogradu, za društvene mreže i marketing i jednim dijelom za prodaju. U našim vinogradima uzgajamo u prvom redu autohtone sorte žilavku, blatinu i trnjak, te njihove prateće sorte.”
Eko proizvodnja autohtonih sorti
Eko proizvodnja bez herbicida, bez umjetnih gnjojiva i bez vrelaka uz autohtona vina je ono na čemu temelje svoj rad, a to se pokazalo ispravnim jer proizvedu 30.000 litara vina s 30.000 čokota loze. U ponudi imaju pet vina: Žilavku, Žilavku Barrique, Blatinu, Blatinu Barrique i Trnjak. “Za mjesec ili dva u prodaji će biti i Blatina Rose“, naglašava Ozrenko.
Plan povećanja izvoza
Na pitanje o povećanju proizvodnje odgovorio je Antonio: “Vinova loza zasađena je na površini od 5 hektara, a planiramo je proširiti na 8 hektara. Također planiramo proširiti prodaju i početi izvoziti naša vina u Njemačku i Srbiju. Naša vina su na natjecanjima u Hrvatskoj, BiH i Austriji uvijek dobivala medalje, a to znači da imamo kvalitetu potrebnu za ova tržišta. Izdvojio bih posebno zlatnu nagradu za žilavku iz 2008. godine koja je kao arhivsko vino dobila zlatnu medalju 2017. godine na GAST sajmu u Splitu i bila veliko iznenađenje.”
Od soliste do orkestra
Da bez ozbiljnog rada, ali i poslovnih promišljanja nema ni poslovnih uspjeha potvrdio nam je Ozrenko objašnjavajući dizajn i krilaticu brenda Vino Matić: “Vino bez glazbe ne ide, a u našoj obitelji nema člana koji nije u doticaju s glazbom. I sam sam bio trebižećki glazbar kao i Antonio i Monika, dok ostali sinovi sviraju gitaru. Od te činjenice krenuli su i dizajneri, dizajnerske tvrtke Barbarić&Raguž design, Miro Raguž i Stjepan Barbarić koji su pomogli osmisliti nazive za vina (Da Capo, Con Brie, Gran Cassa) i krilaticu našeg brenda: Od soliste do orkestra. Sva priča o ovom poslu je uzaludna ako ga nema tko naslijediti. Budućnost je smjer za koji smo se odlučili jer Antonio i Monika studiraju agronomiju, Marko je kuhar, i kad i dva mlađa sina završe školovanje i odluče se za profesiju, imaju podlogu za bavljenjem uz vinogradarstvo i agroturizmom. Moja obitelj, moja djeca su moji partneri i o svemu se dogovaramo i pravimo planove. Jedva čekam kad će mlađi preuzeti posao u potpunosti u svoje ruke.”
Nema dobrog orkestra bez dobrih solista i bez ritma. Ozrenko je u limenom orkestru svirao bubnjeve, a bubnjar uz dirigenta daje ritam cijelom orkestru pa tako i Ozrenko brendu Vino Matić i jedva čeka kad će ritam ovog orkestra preuzet mlađi naraštaj i nastaviti čuvati obiteljsku tradiciju.
