Služenjem svete mise i odavanjem dužne počasti, danas je obilježena 27. godišnjica zločina u Križančevom Selu.
Sjećanje je to na 22. prosinca 1993. godine, kada su u napadu na Križančevo Selo i kasnije kao odvedeni u logor, ubijene 64 osobe, civili i pripadnici HVO-a.
Svetu misu u crkvi sv. Leopolda u Dubravici služio je viteški župnik fra Velimir Bavrka, koji je i na Spomen obilježju Križančevo Selo izmolio opijelo, prenosi Radio Vitez.
Tužnoj obljetnici nazočili su članovi obitelji, predstavnici Udruga proisteklih iz Domovinskog rata, kao i predstavnici izvršne i političke vlasti i nevladinih udruga.
Mimohodu, koji je sa zastavama postrojbi i udruga HVO-a krenuo od crkve u Dubravici prema Spomen obilježju, pridružili su se mještani, kao i članovi planinarskih društava, koji su i ove godijne sudjelovali u Koloni sjećanja i nade. Podsjetimo, u organizaciji HPD „Vitez“, na dan sjećanja na žrtve Križančeva Sela, planinari pješače put dug 14 kilometara, od crkve-bolnice u Novoj Biloj do Križančevog Sela. Zbog aktualne epidemiološke situacije, ove godine su iz Nove Bile krenuli članovi HPD „Vitez“ i HPD „Sveti Duh“ Nova Bila, dok su članovi PD „TIM“ Busovača u Kržančevo Selo stigli iz Busovače.
Napad na Križančevo Selo dogodio se u vrijeme dogovorenog dvodnevnog primirja, potpisanog zbog dolaska Konvoija Bijeli put.
Ovaj ratni zločin uopće nije procesuiran pred Haškim tribunalom.
Vitez 22.12.1993. godine. U napadu na Krizancevo selo postrojbe Armije BiH ubile 64 vojnika i civila a selo zapaljeno i opljackano. Ranjeno i zarobljeno 30 vojnika koje je registrirao Medjunarodni crveni Kriz a koji su nakon 39 dana posredstvom UNPROFOR-a i europskih promatraca razmjenjena na crti razdvajanja zvanoj Gropcic kod Dubravice. Tijela su im bila potpnuo izmasakrirana tako da ih je jedav prepoznala bliznja rodbina. Za taj zlocin jos nitko nije optuzen od strane Armije BiH.
Tek 8. studenoga 2018. godine SIPA na području Viteza, Sarajeva i Zenice uhitila osmoricu Bošnjaka – bivših pripadnika Armije BiH, osumnjičenih za ratni zločin u Križančevom Selu. Među njima su i bivši pripadnici i zapovjednici Armije BiH s područja Središnje Bosne i Viteza. Uhićeni su: Ibrahim Purić, Ibrahim Tarazija, Nijaz Sivro, Rušit Nurković, Almir Sarajlić, Šaćir Omanović, Kasim Kavazović i Sadik Omanović. Tužiteljstvo BiH je priopćilo da su postupali protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti ratnih zarobljenika i civilnih osoba za vrijeme rata, počinivši ratni zločin nad žrtvama hrvatske nacionalnosti na lokalitetu Križančeva sela, Šafradina i Dubravice, “gdje je 22. prosinca 1993. ubijeno najmanje 12 zarobljenih pripadnika HVO-a koji su se prethodno predali, kao i za brutalnu smrt i komadanje dvije civilne osobe, žene hrvatske nacionalnosti, zatim za pljačkanje i uništavanje imovine.”
Dnevnik.ba
