Schmidtovom odlukom konačno je uvedena ravnoteža u predstavljanje konstitutivnih naroda.
Nakon što je Središnje izborno povjerenstvo BiH donijelo odluke o načinu i rasporedu izaslanika iz svih deset županija za popunjavanje federalnog Doma naroda, počeo je teći jednomjesečni rok za izbor izaslanika iz svake od skupština, ali je i službeno potvrđeno koliko će svaka od županija dati više predstavnika svakog od triju naroda u skladu s odlukom visokog predstavnika Christiana Schmidta, piše Večernji list BiH.
Odlukom se provodi i značajan dio presude Ustavnog suda o legitimnosti predstavljanja konstitutivnih naroda, što u prijevodu znači kako će one županije u kojima je, prema popisu stanovništva, utvrđen veći broj predstavnika jednog naroda davati i veći broj izaslanika.
Izaslanici
Hrvati će tako dobiti veći broj izaslanika nego ranije u četiri županije. Iz Hercegovačko-neretvanske će se birati devet izaslanika, i to pet iz reda hrvatskoga naroda, dva iz srpskoga te po jedan iz reda Bošnjaka i ostalih. Ranije su se, podsjećamo, iz HNŽ-a birala tri hrvatska izaslanika te po jedan iz reda bošnjačkoga, srpskoga naroda te reda ostalih. U kontekstu ZHŽ-a također je došlo do porasta broja izaslanika. Tako će se sada birati četiri iz reda hrvatskoga naroda u odnosu na ranija tri, dok Bošnjaci, Srbi i ostali daju po jednog izaslanika. Razlika je i što ova županija sada daje jednog izaslanika iz reda ostalih. Kada je riječ o Hercegbosanskoj županiji, novim rješenjem Hrvati će imati tri izaslanika, umjesto dosadašnja dva, Srbi će imati četiri, a Bošnjaci i ostali po jednoga. U Srednjobosanskoj županiji na posrednim izborima sada će se birati četiri izaslanika iz reda hrvatskoga naroda, u odnosu na tri iz ranijeg razdoblja, dok će Bošnjaci imati dva umjesto dosadašnjeg jednog. U SBŽ-u će se birati i po jedan iz reda srpskog naroda te iz reda ostalih. U slučaju Posavske županije nema promjena u odnosu na narode. Tako će se po jedan izaslanik birati iz reda hrvatskoga, bošnjačkoga i srpskoga naroda, ali ovaj put i jedan iz reda ostalih.
Kod većinski bošnjačkih županija također su uvedene promjene. Tako će se iz Sarajevske županije birati četiri izaslanika iz reda bošnjačkoga naroda, pet iz reda srpskoga, jedan iz reda hrvatskoga te dva iz reda ostalih.
Iz Tuzlanske županije, sukladno odluci, birat će se pet izaslanika iz reda bošnjačkoga naroda, jedan iz reda hrvatskoga, tri iz srpskoga te jedan iz reda ostalih. U kontekstu Zeničko-dobojske županije u Dom naroda birat će se četiri izaslanika iz reda bošnjačkoga naroda, dva iz reda hrvatskoga, dva iz reda srpskoga te jedan izaslanik iz reda ostalih. Promjene su napravljene i kada je riječ o USŽ-u, pa će se tako iz te županije sada birati po tri izaslanika iz reda bošnjačkoga i srpskoga naroda (umjesto po dva), jedan iz reda hrvatskoga naroda te jedan iz reda ostalih. Za Bosansko-podrinjsku županiju zadržano je rješenje prema kojem svaki narod daje po jednog izaslanika, uz opasku kako se jedan bira iz reda ostalih.
Schmidtovom odlukom konačno je uvedena ravnoteža u predstavljanje konstitutivnih naroda – u srži izmjena Izbornog zakona je osiguranje legitimnijeg političkog predstavljanja svakog od triju naroda na prostoru Federacije kroz Dom naroda, čija je uloga sadržana upravo u samom nazivu – to je dom konstitutivnih naroda, a ne dom županija, kao što su desetljećima podvaljivali bošnjački politički i medijski krugovi. Pritom je kroz odluku Christiana Schmidta prihvaćeno mjerilo koliko, od ukupnog broja žitelja jednog konstitutivnog naroda, predstavnika toga istog naroda živi u svakoj od pojedinih županija, pa je, u skladu s činjeničnim stanjem, primjerice za Hrvate, povećan broj izaslanika u HNŽ-u, ZHŽ-u, HBŽ-u i SBŽ-u, odnosno ondje gdje ih najviše i ima. Ipak, Schmidt je u svojoj odluci zadržao problematičnu konstataciju iz Izbornog zakona prema kojoj svaka županija daje najmanje po jednog predstavnika svakog naroda i ostalih ako je takav izabran u županijsku skupštinu.
Izbor vlasti
Međutim, s obzirom na to da je novim Schmidtovim rješenjima za predlaganje predsjednika i potpredsjednika Federacije potrebno 11 od 23 izaslanika svakog kluba, jasno je kako će Hrvati imati mogućnost utjecaja na ovaj proces, a samim tim iznimno se povećavaju izgledi da nova federalna vlast bude sastavljena od legitimnih predstavnika hrvatskoga naroda. Hrvati u najboljoj varijanti mogu imati 18 od 23 izaslanika u svojem Klubu, a što je i više nego dovoljno. U prijevodu, bošnjačke političke elite gube mogućnost izbacivanja legitimnih hrvatskih predstavnika iz federalne vlasti. Podsjećamo, izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije u Domu naroda ključna je pretpostavka u izboru nove federalne Vlade, a iz federalnog Doma naroda biraju se i izaslanici u Dom naroda Parlamenta BiH, što je ključno i za državnu razinu vlasti.
