Naslovnica Društvo Dragan Čović i Milorad Dodik odlučili Bakira Izetbegovića “poslati po burek” na...

Dragan Čović i Milorad Dodik odlučili Bakira Izetbegovića “poslati po burek” na četiri godine

Ništa još nije finalizirano, priopćeno je iz Stranke demokratske akcije (SDA), najjače bošnjačke stranke u Bosni i Hercegovini (BiH), dan nakon što je devet političkih stranaka potpisalo Sporazum o formiranju vlasti na razini Bosne i Hercegovine. 29. studenoga.

 

Sporazum su potpisale Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), sadašnja vladajuća stranka, i osam stranaka koje su do sada bile u oporbi na državnoj razini.
Ovim sporazumom, praktično, SDA nakon više od 20 godina neće biti dio vladajuće koalicije. Ova politička stranka osvojila je najviše mandata u Zastupničkom domu Parlamenta BiH (donji dom), čije je konstituiranje zakazano za 1. prosinca.

“Mi znamo biti opozicija. Nije tragedija, ali je šteta što najjača bošnjačka stranka neće upravljati procesima”, rekao je Šemsudin Mehmedović za Radio Slobodna Evropa (RSE) o mogućnosti da sjedne u oporbenu klupu. za sljedeće četiri godine.

U protekla dva desetljeća SDA je bila koalicijski partner s Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ), Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Demokratskom frontom Željka Komšića.

Čelnici SDA i HDZ-a BiH Bakir Izetbegović i Dragan Čović često su isticali da su njihove dvije stranke “strateški partneri” još od prvih višestranačkih izbora 1990. godine, a često su se međusobno nazivali i “braćom”. Nakon ovogodišnjih izbora u listopadu to se promijenilo.

“SDA se u posljednja dva mandata ponašala vrlo nekorektno. Gospodin Čović je ovoga puta odlučio ‘Izetbegovića poslati na burek’ na četiri godine”, rekao je Mario Karamatić, predsjednik i zastupnik Hrvatske seljačke stranke i član Predsjedništva Hrvatske. Radio Slobodna Europa (RSE).Narodnog sabora koji okuplja stranke s hrvatskim predznakom.

Može li nova koalicija formirati vladu do kraja godine?

Zbog složene strukture uspostavljene Daytonskim mirovnim sporazumom 1995. godine i Ustavom BiH koji je dio tog sporazuma, formiranje vlasti u BiH nakon svakih izbora traje mjesecima.

Moraju biti imenovani Vijeće ministara BiH, dvije entitetske vlade i deset kantonalnih vlada u entitetu Federacija BiH.

Unatoč svemu, predsjednici Socijaldemokratske partije (SDP BiH) Nermin Nikšić i HDZ-a BiH Dragan Čović najavili su 29. studenog formiranje novih vlada “do kraja godine”. Na državnoj razini planiraju koalirati sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
U to ne vjeruju u SDA i Demokratskoj fronti, ali ni pojedine stranke potpisnice nove koalicije.

Imaju iskrenu namjeru, ali u formalno-pravnom smislu to je tehnički nemoguće”, kazao je za RSE zastupnik SDA u državnom parlamentu Šemsudin Mehmedović.

Mirza Čelik, zastupnik DF-a u Parlamentu entiteta Federacija BiH, kazao je za RSE da nitko ni na jednoj razini još nije razgovarao o ovoj temi.

“Nema poziva na konkretne pregovore. Nema parlamentarne većine na vidiku. Ne znamo ni jesu li svi zastupnici tih stranaka zadovoljni dogovorom. Problemi nastaju kada se resor podijeli, jer svatko želi najjačeg, kao što su ministarstva financija ili pravde”, kazao je Celik.

Ilija Cvitanović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice 1990., ističe kako “nije realno očekivati” da će se vlade formirati do kraja godine.

Konkretnu sliku imat ćemo tek sljedećeg tjedna, kada se završi izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH i državnih izaslanika u Narodnu skupštinu RS-a”, rekao je Cvitanović za RSE.

Kako se bira vlast na zakonodavnoj razini?

U tijeku su posredni izbori izaslanika za gornje domove naroda u entitetu Federacija BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH, koji bi trebali biti završeni do 2. prosinca.

Dom naroda Bosne i Hercegovine sastoji se od 15 delegata. Iz entiteta Federacija Bosne i Hercegovine bira se po pet Bošnjaka i Hrvata, a iz Republike Srpske pet Srba.

Bošnjačke i hrvatske izaslanike iz Federacije BiH biraju bošnjački i hrvatski izaslanici u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Delegate iz Republike Srpske bira Narodna skupština Republike Srpske.

Domove naroda u entitetu Federacija BiH čine predstavnici triju konstitutivnih naroda (Bošnjaci, Srbi i Hrvati i „ostali“) koji se biraju iz skupština svih deset kantona.

Što se događa u formiranju ostalih razina vlasti?

Nakon listopadskih izbora u Bosni i Hercegovini konstituirani su Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, koje vodi vanjsku politiku, Narodna skupština Republike Srpske i više kantonalnih skupština.

Konstituirajuća sjednica Parlamenta BiH zakazana je za 1. prosinca. Predviđeno je da na sjednici bude izabrano rukovodstvo doma, te formirano povjerenstvo za izbor Vijeća ministara BiH.

Istog dana bit će konstituiran i Parlament Federacije Bosne i Hercegovine.

Opći izbori u Bosni i Hercegovini održani su 2. listopada. Glasovalo je oko 51,5 posto birača.

Izabrana su tri člana Predsjedništva BiH, Denis Bećirović iz SDP-a BiH, Željka Cvijanović iz SNSD-a i Željko Komšić iz DF-a.

Za predsjednika Republike Srpske izabran je Milorad Dodik iz SNSD-a, a dva potpredsjednika tog entiteta su Davor Pranjić iz HDZ-a BiH i Ćamil Duraković kao nezavisni kandidat.

Osim toga, izabrani su zastupnici u Zastupničkom domu Državnog parlamenta, Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, Narodnoj skupštini Republike Srpske, te deset kantonalnih skupština.

Tako će Bosna i Hercegovina imati ukupno 148 ministara na svim razinama, 429 zastupnika koji se biraju neposredno na izborima te 123 izaslanika u Zastupničkim domovima i Vijeću naroda.

Hercegovački portal