U Sarajevu je prihvatljiv plakat s džamijama, bez crkava i sinagoga

U Sarajevu je prihvatljiv plakat s džamijama, bez crkava i sinagoga, u Mostaru takvo što završi harangom.

“Ono što zabrinjava, jest što su iz panorame Sarajeva, koja služi kao promotivni plakat, uklonjeni svi nemuslimanski vjerski objekti. Katedrale, crkve, sinagoga i svega onog što je dio te priče o ‘europskom Jeruzalemu’ – nema na ovom plakatu. Kao što je zabrinjavajuća bila vizualizacija Mostara bez džamija, koju je koristio jedan od tamošnjih fakulteta, tako je sporno i ovo uklanjanje ostalih vjerskih objekata iz sarajevske panorame”, upozorio je Šehović.

Prije mjesec i pol dana slika starog dijela grada Mostara, koju je izradila umjetna fotografija s najavom održavanja znanstvenog skupa u organizaciji Filozofskog fakulteta u Mostaru, izazvala je neviđenu harangu svojevrsne internet-policije, “čuvara revolucije”, jer su s fotografije “nestali” minareti džamija. Sve je dobilo novu dimenziju ocjena koje graniče sa zdravim razumom – da je takav zapravo bio početak genocida nad Bošnjacima u posljednjem ratu, piše Večernji list BiH.

Revanš za takve ocjene mogao je uslijediti ovih dana nakon što je Islamska zajednica u Sarajevu promotivnim plakatom označila početak svetog mjeseca ramazana za muslimane u suradnji s Turističkom zajednicom Sarajevske županije. “Pravovjernici” koji su potrčali razapeti Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, njegovo vodstvo, “zaboravili” su se javiti za komentar plakata Sarajeva na kojemu je ucrtano pet, šest minareta džamija u Sarajevu uz druge prepoznatljive simbole – žičaru, tornjeve zgrada Momo i Uzeir, no ne i druge vjerske objekte kojima se obično kiti “europski Jeruzalem” koji to, po brojnima, odavno nije. Šutnju je brutalno prekinuo književnik Faris Šehović.

“Sentiment ramazana u Sarajevu zaista ima svoj šarm. Čaršija, miris somuna, top, kandilji – svatko to treba doživjeti otvorena srca. Jedna autentična kultura, nekim od lokalaca više, nekim manje značajna, ali nećemo ulaziti u to. Zato je super što su Islamska zajednica Sarajeva i Turistička zajednica SŽ pokrenule kampanju privlačenja turista i manifestiranja ovog mjeseca. Međutim, ono što nije nimalo super, ono što zabrinjava, jest što su iz panorame Sarajeva, koja služi kao promotivni plakat, uklonjeni svi nemuslimanski vjerski objekti. Katedrale, crkve, sinagoga i svega onog što je dio te priče o ‘europskom Jeruzalemu’ – nema na ovom plakatu. Kao što je zabrinjavajuća bila vizualizacija Mostara bez džamija, koju je koristio jedan od tamošnjih fakulteta, tako je sporno i ovo uklanjanje ostalih vjerskih objekata iz sarajevske panorame. Zar nije duh ramazana uključivanje, dijeljenje, povezivanje? Čini mi se da IZ Sarajeva, kao i drugi pojedinci, ovaj grad malo drugačije gledaju. Malo bi više da isključuju i ušutkuju. To nije moj grad”, upozorio je Šehović. Po njemu, upravo će na ovome pitanju Sarajevo propasti ili pak biti grad otvoren za sve. “Ovo sada postaje pitanje u kakvom svijetu želimo živjeti. Želimo li se izolirati, da postanemo periferija i kasaba, ili želimo biti moderan i otvoren grad, jezgra Europe, mjesto koje uključuje i privlači svakoga. Ja sam za ovo drugo! Jer što je ramazan u Sarajevu bez drugih konfesija? To više nije posebno mjesto”, upozorava on.

Problem je, međutim, time veći što je Sarajevo postalo zatvorenije nego ikada otkako je na njegovo čelo došla Benjamina Karić, nominalno predstavnica nenacionalne stranke SDP-a koja se, međutim, predstavila u posve drukčijem – nacionalističkom svjetlu. Valja se samo podsjetiti ne tako davnih incidenata s najavljenim obilježavanjem adventa, odnosno došašća uoči Božića 2023., koje je najavljeno, a onda naprasno prekinuto bez ikakva objašnjenja. Sredinom studenoga prošle godine na Instagramu se pojavio novi profil s oznakom Advent Sarajevo, na kojemu se počelo najavljivati da će se ova kršćanska tradicija iz središnje Europe prenijeti te održati u glavnome gradu zemlje, što je, očito, jedne obradovalo, a druge pak iziritiralo.

Prijetnje Židovima

Naime, tada je najavljeno kako će se manifestacija, koju su nazvali “događaj za budućnost”, održati na platou prekoputa Vijećnice. Radilo o inicijativi nastaloj pod okriljem Winter Festa u Sarajevu. Ubrzo su se, međutim, na društvenoj mreži počeli redati uvredljivi te čak i prijeteći komentari. Nakon toga uslijedile su dvije modifikacije, odnosno svojevrsne “evolucije” službenoga loga. Na prvome su, uz prepoznatljive simbole Sarajeva, mjesto našle i sarajevska katedrala, džamija, ali i zgrade Unitic, odnosno popularni Momo i Uzeir, te sarajevska žičara.