Ministarstvo pravde dostavilo prijedlog Izmjena Izbornog zakona: Ovako bi se birao hrvatski član Predsjedništva BiH.
Ministarstvo pravde BiH dostavilo je Vijeću ministara prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, objavila je predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto u pismu predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu i šefovima država-članica EU.
Krišto pisala Michelu: Prijedlog izmjena Izbornog zakona dostavljen Vijeću ministara BiH
U obrazloženju objavljenom na stranicama Vijeća ministara BiH stoji da se Izmjenama i dopunama nastoji osigurati zajamčena sloboda izbora kandidata i kandidiranje na izborima, kao jamac slobodnih, pravičnih i transparentnih izbora u skladu s demokratskim principima, kao i integritet izbornog procesa, javlja RTV Herceg Bosne.
Najznačajniji dio odnosi se na izmjenu načina izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH:
U prijedlogu stoji da članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Predsjedništvo BiH) koji se neposredno biraju s teritorija Federacije Bosne i Hercegovine – jednog Bošnjaka i jednog Hrvata – biraju birači upisani u Središnji birački popis za glasovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine. Birač upisan u Središnji birački popis za glasovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine može glasovati ili za Bošnjaka ili za Hrvata, ali ne za oba.
Također, svi kandidati Bošnjaci čine listu bošnjačkih kandidata. Izabran je bošnjački kandidat koji dobije najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata
“Izabran je kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet županija, i to: Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet”, stoji u prijedlogu te se pojašnjava koji je to uvjet.
-Ukoliko hrvatski kandidat nije izabran sukladno odredbama stavka 3. točka a) ovog članka, onda je izabran kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje dvije od pet županija, i to: Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet, stoji u prijedlogu.
Također, pojašnjeno je da bi, ako hrvatski kandidat nije izabran sukladno odredbama stavka 3. točka a) i b) ovog članka, onda bio izabran kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje jednoj od pet županija, i to: Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj.
-Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet, stoji u prijedlogu prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH.
Donosimo i cjelovit prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH:
Hercegovački portal
