Dan državnosti BiH i dalje demonstrira podjele: Srbi ne priznaju, Bošnjaci slave, Hrvatima super neradni dan bez ikakvih obilježavanja.
Dan “državnosti” lažne države. Lažne države koja bi se bez visokog predstavnika raspala u roku 2 sata.
Lažne države koja je podijeljena na 3 dijela, na entitete, županije i konstitutivne narode.
Lažna država koja nikada nije bila država.
Lažne države koja svim silama želi ugušiti nacionalnu svijest Hrvata kao što je to nekoć činila još jedna lažna država-Jugoslavija.
Lažna država u kojoj postoje 3 povijesti. 3 vojske. 3 jezika. 3 pošte. 3 obrazovna sustava. 3 konstitutivna naroda. 3 teritorija. 3 telekoma. 3 elektroprivrede. 3 pogleda na budućnost.
I ono u čemu se sve 3 nacije slažu…. NEZADOVOLJSTVO LAŽNOM DRŽAVOM.
Lažna država bez ikakvog suvereniteta, bez ikakvih znakova državnosti.
Sretan dan pokušaja državnosti međunarodnog protektorata zvanog BiH.
Republika Srpska ne priznaje Dan državnosti BiH pa se on kao neradni obilježava samo u Federaciji BiH, gdje je ovaj ponedjeljak i službeno neradni dan.
Nikakva posebna novost neće obilježiti ovogodišnji Dan državnosti Bosne i Hercegovine u odnosu na sve dosadašnje poslijeratne. Datum kojim se obilježava povijesno prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH (ZAVNOBiH) 1943. godine u Mrkonjić Gradu, na kojem su postavljeni temelji obnove njezine državnosti kao države triju jednakopravnih konstitutivnih naroda unutar buduće jugoslavenske zajednice, priznat je kao blagdan samo u polovini države, točnije u Federaciji BiH.
Republika Srpska ne priznaje Dan državnosti BiH pa se on kao neradni obilježava samo u Federaciji BiH, gdje je ovaj ponedjeljak i službeno neradni dan. Neće raditi institucije ni obrazovne ustanove, a zanimljivo je da će prvi put veliki broj trgovina ostati zatvoren dva dana uzastopno s obzirom na to da je nedjelja odnedavno, po zakonu, neradni dan u Federaciji BiH. Zbog činjenice da Dan državnosti ove godine pada u ponedjeljak, bile su gužve u trgovinama tijekom subote. Uostalom, tako je bilo i prošlog vikenda pred prvu neradnu nedjelju.
Što je prihvaćeno
Ukupno gledano, Dan državnosti BiH, umjesto onoga na što mu samo ime i nasljeđe ZAVNOBiH-a upućuju, demonstrirat će i vjerojatno pojačati podjele koje postoje u bosanskohercegovačkom društvu. To je najčešći epilog ovog, ali i svih drugih praznika koji se priznaju ili slave samo u jednom dijelu BiH, bez obzira na to koji to dio ove zemlje bio. Da nije Nove godine i Praznika rada, Bosna i Hercegovina ne bi imala ni jedan praznik koji bi se obilježavao jednako u cijeloj državi. Ova dva međunarodna praznika prihvaćena su u oba entiteta i među sva tri naroda, dok svi ostali datumi i njihovo povijesno i sadašnje značenje bude različite emocije i izazivaju oprečne reakcije kod Bošnjaka, Srba i Hrvata.
Stoga ne čudi što ni nakon četvrt stoljeća od završetka rata BiH nema krovni zakon o praznicima. Pravno, politički i povijesno za svaki od “značajnih” datuma postoje tri nacionalna tumačenja. Tako je 9. siječnja (Dan Republike Srpske) tek prvi u kalendarskom nizu spornih datuma u BiH. Već 1. ožujka uslijede, tradicionalno, prepucavanja oko obilježavanja Dana neovisnosti BiH. Ovaj datum, kao prisjećanje na referendum o proglašenju neovisnosti BiH 1992. godine, praznikom se doživljava samo u entitetu Federacija BiH, Srbi potpuno ignoriraju ovaj praznik, pravdajući to činjenicom da je većina srpskog stanovništva bojkotirala referendum o neovisnosti te tvrdnjom da je on zapravo bio “uvod u rat”. Osporavaju i njegovo pravno utemeljenje jer je, ističu, praznikom proglašen prije potpisivanja Daytona.
Tko je u pravu?
Najveća praznična konfuzija ipak vlada u studenome, kada tri naroda obilježavaju tri različita praznika u svega nekoliko dana razmaka. Hrvati 18. studenoga obilježavaju Dan utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg Bosne. Na većinski hrvatskim prostorima organiziraju se razne svečanosti tim povodom i podsjeća da su Hrvati u većem broju opstali na onim prostorima BiH koji su bili pod kontrolom HVO-a, odnosno HZ Herceg Bosne. Također se ističe da su Hrvati Herceg Bosnu Washingtonskim sporazumom “ugradili” u Federaciju BiH. Dok Srbi nemaju zamjerke, Bošnjaci redovito oštro reagiraju na obilježavanje ovog datuma. Tvrde kako je Herceg Bosna bila paradržava i da je njezinim čelnicima presuđeno u Haagu za ratne zločine.
Samo nekoliko dana poslije, 21. studenoga, u Republici Srpskoj se obilježava Dan uspostave Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, odnosno datum kada je 1995. godine potpisan Daytonski sporazum. U tom entitetu to je i neradni dan, dok se u Federaciji niti smatra praznikom niti obilježava na bilo koji način. A onda dolazi 25. studenoga, koji se u Federaciji BiH obilježava kao Dan državnosti BiH, a povod je prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a na taj datum 1943. godine. Ovaj praznik postojao je i u socijalističkoj BiH, a službeno obrazloženje je da je tog datuma BiH obnovila svoju državnost.
Iako ga formalno poštuju, Hrvati u Federaciji BiH vrlo su rezervirani prema ovom prazniku jer ističu da se danas ne poštuju temeljni zaključci ZAVNOBiH-a o jednakopravnosti konstitutivnih naroda. Srbi potpuno odbacuju ovaj praznik, iako ne spore povijesnu ulogu ZAVNOBiH-a. Ipak, kažu da je njegov značaj devalviran onog trenutka kada se u BiH prestao obilježavati 29. studenoga, odnosno datum zasjedanja AVNOJ-a i blagdan bivše SFRJ.
Danas je Blagdan sv. Katarine i neradni dan u FBiH
