Veliki četvrtak kršćanski je spomendan Isusove posljednje večere, a ujedno je i posljednji dan korizme do Mise večere Gospodnje. Na misi se na otajstven način slavi i obnavlja ustanovljenje Euharistije i svećeničkog reda te počinje Vazmeno trodnevlje.
Spomen na Posljednju večeru na kojoj je ustanovljena sveta Misa i Pričest.
Danas je Veliki četvrtak koji označava posljednji dan korizme, a na taj dan navečer započinje Vazmeno trodnevlje – Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota, koji završavaju Kristovim uskrsnućem, blagdanom Uskrsa.
U katedralama, kao matičnim crkvama svake biskupije, biskup ujutro slavi liturgiju sa svim svećenicima iz biskupije. Tada se blagoslivlja bolesničko i katekumensko ulje, a posvećuje se i krizmeno ulje, te ulje za ređenje svećenika. Nakon biskupove propovijedi svećenici obnavljaju obećanja dana na ređenju, da će vjerno obavljati prihvaćenu službu.
Na Veliki četvrtak uvečer, na svečan se način slavi euharistijsko slavlje, koje se naziva Misa večere Gospodnje. Spomen je to na večer kad je Isus sa svojim učenicima posljednji put proslavio židovski blagdan Pashe i to dan prije samog blagdana, te ustanovio svetu misu, po kojoj se kršćani osobito prepoznaju.
Nakon Ivanova izvještaja o Isusu koji za vrijeme Večere pere učenicima noge, sam predvoditelj slavlja pere noge dvanaestorici odabranih kandidata i tako podsjeća sve okupljene da je euharistija upućena na život – bratsku ljubav svih kršćana koju trebaju širiti u svijet.
Tada po posljednji put sviraju orgulje i zvone zvona. Tek će se ponovno oglasiti na Uskrs. Na kraju misnog slavlja pohranjuje se pričest za sutradan, Veliki petak.
Katolici ulaze danas u duboku tišinu u kojoj vjernik ima prigodu razmisliti o veličini žrtve koju je Isus učinio za svakog čovjeka.
U crkvi svetog Franje Asiškog u Čapljini na Veliki četvrtak – Misa Večere Gospodnje započinje u 18:00 h. Klanjanje Presvetom Oltarskom Sakramentu bit će do 24 sata.
Blagdan Uskrsa najveći je kršćanski blagdan i najsvetije vrijeme u godini koja svijet podsjeća da je Krist uskrsnuo u vječni život, kao prvina svih ljudi koji će uskrsnuti.
Prvi dan svetog trodnevlja je Veliki četvrtak, kršćanski blagdan koji je spomendan Isusove posljednje večere. Kako samo ime blagdana kazuje Veliki četvrtak slavi se četvrtak uoči Uskrsa.
Na samo jutro Velikog četvrtka slavi se Misa posvete ulja (Missa chrismatis) na kojoj se posvećuje krizma (ulje za svetu potvrdu), te blagoslivlja ulje za bolesničko pomazanje i katekumene.
Misa Večere Gospodnje – smisao i obredi
Navečer se na svečani način slavi euharistijsko slavlje koje se naziva Misa Večere Gospodnje. Tom misom zapravo počinje Vazmeno trodnevlje.
Zadnja Isusova večera i sve što se tada dogodilo, daleka je prošlost i od nje nas dijeli velika vremenska udaljenost. No, misao nas može prenijeti u ono doba, u onu svetu večer, u dvoranu posljednje Isusove večere.
Veliki četvrtak je zaista veliki. To je spomenik velike i dirljive Isusove dobrote. Veliki četvrtak – stoga je prvo svećeničko ređenje, prva sveta pričest, prva sveta misa prikazana rukama najvišeg i najdostojnijeg od svih svećenika. Najuzvišenije stvari su tu izražene najjednostavnijim riječima.
Ovo je tijelo moje! – i kruh se pretvara u Isusovo tijelo. Ovo je kalež moje krvi! – i vino postaje Isusova krv. Apostoli nijemi gledaju. Ne govore ništa. Samo Gospodin nastavlja: Uzmite i jedite! Uzmite i pijte! I oni to čine. Prva sveta pričest na zemlji. Anđeli nijemi gledaju. Oni se ne mogu pričestiti, a ljudi, manji od njih – mogu.
Neizmjerni Bog je do kraja ljubio malenog čovjeka, s kojim se ujedinjuje. On je u njima. To je puno, ali nije sve, jer Isus dalje nastavlja: Ovo činite meni na spomen! I tko da to čini? Svi ljudi! Isus je pronašao način na koji će ovjekovječiti svoju prisutnost na zemlji. Ostat će s nama sve do svršetka svijeta. Do kraja, jer naš Bog je ljubav. I čovjek ide Bogu po ljubavi.
Nakon što na misi svećenik zapjeva hvalospjev ”Slava “svečano zazvone sva crkvena zvona koja se potom do mise vazmenog bdjenja na Veliku subotu vežu i ne oglašavaju. To je uvod u mističnu šutnju Muke Isusa Krista, koja počinje uhićenjem u Getsemanskom vrtu.
Posvećene hostije s sklanjaju u posebno svetohranište, a s oltara se uklanja oltarnik i svi ukrasi, te je oltar ostaje prazan i “gol”. Oltar predstavlja Krista. Kao što je Krist bio na Kalvariji sramotno svučen, tako se u spomen na taj događaj ogoljuje oltar. Vjernici ostaju u tišini i klanjaju se pred tajnom Kristove muke i smrti.
Time počinje sveta i poniruća šutnja, kroz koju možemo naslutiti misterij Kristova događaja, te traje sve do mise uskrsnog bdijenja u noći s Velike Subote na dan Uskrsa.
