
Tijekom Velikog petka treba se suzdržati od poslova, osobito u poljoprivredi te slavlja. Zato je na taj dan obično tišina. Crkvena zvona miruju, orgulje ne sviraju, a oltar je prazan.
Vazmeno trodnevlje započelo je jučer Velikim četvrtkom, nastavlja se danas i traje tijekom Velike subote. Veliki petak se u tradiciji različitih krajeva obilježava na različite načine, no svima je zajednička činjenica da je ovo jedini dan u godini kad nema svete mise.
Naime, ovo je jedini dan u godini kad crkvena zvona miruju, orgulje ne sviraju, na oltaru nema križa, svijećnjaka i cvijeća, a u crkvi vlada tišina. Tihi su i vjernici koji ulaze. Šute i razmišljaju o žrtvi koju je Isus podnio za njih i sve ostale ljude na ovom svijetu. Dio obreda u crkvi su i otkrivanje Kristovog križa koji je prekriven platnom na Veliki četvrtak, klanjanje križu, molitva u tišini te sveta pričest.
Veliki petak je dan koji nas podsjeća na njegovu muku, raspeće i smrt. Od vjernika se na taj dan očekuju post i nemrs, no što to točno znači?
Ukratko, to znači da se na Veliki petak pojede jedan obrok u danu koji ne smije sadržavati meso i mesne proizvode.
Post za katolika znači uzeti samo jedan puni obrok u danu. Nemrs znači redovito jesti (uobičajena tri obroka dnevno), ali da to ne bude meso. Uočiti treba ovo: u dva dana ‘strogog posta’ (Čista srijeda i Veliki petak) nije samo post, nego, zajedno, i post i nemrs! Znači: vjernik toga dana jede samo jedan puni obrok, jer je post i ne jede meso, jer je nemrs.
– Prema sadašnjoj crkvenoj disciplini post je obvezatan za katolike od navršene 18. do započete 60. godine života: na Pepelnicu i na Veliki petak. Dobrovoljno ga mogu činiti i mlađi i stariji od ovih dobnih odrednica – dodali su.