Mogu li se Hrvati izboriti protiv novog pokušaja bošnjačkog preglasavanja?

Dok se očekuju konačne objave svih mogućih kandidata za članove Predsjedništva, jasno je kako su očekivanja Hrvata u BiH takva da većinom svojih glasova konačno mogu izabrati svog člana Predsjedništva, nakon što su u proteklih 20 godina to uspjeli napraviti u samo jednom mandatu. No, zato i dalje nema jamstava zbog demografske bošnjačke brojnosti.

Zbog rupa u izbornom sustavu i krivom tumačenju Ustava kroz izmišljenu sintagmu “iz reda hrvatskog naroda” i dalje postoji aspiracija pojedinih bošnjačkih stranaka da izaberu hrvatskog člana Predsjedništva. Nakon Željka Komšića, idući poželjan Hrvat u Predsjedništvu za njih bi bio Slaven Kovačević, koji se u predkampanji uopće ne obraća hrvatskom biračkom tijelu. No, prilikom predstavljanja kandidature Darijane Filipović predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izrazio je nadu kako to ovaj put neće naići na plodno tlo kod bošnjačkog naroda.

“Oni koji pokušavaju to ponovno napraviti, napravit će samo štetu sebi. Nadam se, a i siguran sam da će bošnjački narod ovaj put to razumijeti i neće to na bilo koji način podržati kao ideju”, kazao je Čović.

No, unatoč tome takva mogućnost i dalje postoji. Prema mišljenju politologa Marka Lucovića apsurdna je pojava da i dalje izbor hrvatskog člana Predsjedništva ovisi o dobroj ili lošoj volji bošnjačkih birača.

“Sve dok se ne donesu funkcionalne izmjene Izbornog zakona, nije važno ni tko će biti hrvatski član Predsjedništva, u smislu tko će biti kandidat i koga će kandidirati stranke s hrvatskim predznakom. Ovisi od toga koliko Bošnjaka će se mobilizirati i glasovati za onoga tko se predstavlja kao Hrvat, a zapravo to nije. To je bolna i porazna činjenica u kojoj je jedini izlaz izmjena Izbornog zakona”, objasnio je Lucović.

Iako se očekuje kako će hrvatske oporbene stranke zbog vlastite političke vidljivosti izaći i sa svojim kandidatom za hrvatskog člana Predsjedništva, profesor Jakov Žižić smatra kako se to na kraju ipak neće dogoditi, bez obzira što ove stranke formalno neće podržati kandidaturu Darijane Filipović.

“Mislim da se to neće dogoditi iz dva razloga, prvi je što je toj hrvatskoj petorci teško naći iole ozbiljnu osobu koja bi se prihvatila kandidature. Druga stvar je, kad bi oni i našli osobu koja bi se prihvatila kandidature dosta lako bi ih bilo optužiti da potkopavaju i ovo malo izgleda što Hrvati imaju da sami izaberu člana Predsjedništva. Slaven Kovačević sada hoda po BiH i govori za sebe da je bio pripadnik Armije BiH. Ako uspije pronaći neku svoju fotografiju u odori iz rata ako slučajno postoji, to je odmah 150 tisuća glasova i sad se vi s time morate nositi”, objasnio je Žižić.

Broj bošnjačkih glasova koje bi Slaven Kovačević kao pretendent za hrvatskog člana Predsjedništva mogao dobiti ovisit će, prema našim sugovorncima, i o tome hoće li SDA kao kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva ponovno istaknuti predsjednika stranke Bakira Izetbegovića ili nekoga drugoga. S obzirom na to da bi mu glavni protivnik opet mogao biti Denis Bećirović kojega je već podržalo 14 stranaka.

“Kako sada stvari stoje, on će to biti i ta mobilizacija biračkog tijela gdje postoji jasna indicija da se Bakir želi vratiti u poziciju ovisit će koliko će ljudi iz tog dijela bošnjačkog bazena birača podržati Bakira i hoće li se to preliti i na izbor hrvatskog člana Predsjedništva”, mišljenja je Lucović.

“Opet i u toj vrlo neizvjesnoj utrci ostaje onih bošnjačkih birača koji si mogu dopustiti da glasuju za Hrvata. Naročito jer nećete imati neko svježe lice u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva. To će biti opet isti dvoboj kao i 2022. između Bećirovića i Izetbegovića, eventualno još neki manji kandidati da malo zamute vodu u korist Izetbegovića”, kaže Žižić.

Utrka za bošnjačkog člana Predsjedništva bi mogla biti vrlo neizvjesna, a kod Hrvata ćemo tek vidjeti kada budu utvrđene konačne kandidature. No, za razliku od Bošnjaka, Hrvati kao i prvi put 2006. godine kada je izabran Željko Komšić pa sve do danas ne ovise sami o sebi.