Treći entitet ostaje jedan od modela kojim hrvatski narod nastoji odgovoriti na nepravdu koja mu se događa.
Hrvati u Bosni i Hercegovini nalaze se pred ključnim izazovom osiguravanja legitimnog političkog predstavljanja, a pozicija hrvatskog člana Predsjedništva BiH usko je vezana uz Klub hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH bez kojega je nemoguće štititi nacionalne interese.
Ovo je glavna poruka Darijane Filipović, zastupnice u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH izrečena na jučer održanoj tribini u Zagrebu u organizaciji Zajednice utemeljitelja HDZ-a dr. Franjo Tuđman.
Odgovarajući na pitanja moderatora o problemu izbora hrvatskih političkih predstavnika i upornim nastojanjima dijela bošnjačkih birača i dužnosnika da utječu na taj proces, Filipović je detaljno secirala trenutačne političke odnose, ustavnu logiku i važnost nadolazećih listopadskih izbora.
Ustavna logika i legitimitet
Na samom početku, potaknuta moderatorovim pitanjem o tome kako je uopće moguće da jednom narodu nije zajamčena mogućnost izbora legitimnog člana Predsjedništva BiH, Filipović je govorila o ustavnim odredbama i terminologiji. Podsjetila je kako u Ustavu BiH, koji počiva na natkrovljujućem načelu konstitutivnosti, terminologija vrlo precizna. „Nigdje u Ustavu ne piše sintagma član Predsjedništva ‘iz reda hrvatskog naroda’, nego eksplicitno stoji ‘hrvatski član’. S tim se pokušava na neki način relativizirati ili falsificirati koncepti koji postoje u Ustavu Bosne i Hercegovine“, upozorila je Filipović, dodajući da izabrani dužnosnik treba predstavljati narod koji ga bira i tako mu daje legitimitet te da se pri aktivaciji veta mora obraćati Klubu hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH.
Legitimitet izbora, prema njezinim riječima, ključan je pojam koji se često namjerno pogrešno tumači. „Legitimitet u kontekstu Bosne i Hercegovine uvijek dolazi od onih koji biraju, nikada ne dolazi od onih koji se kandidiraju. Zato ne postoji legitimni kandidat, nego samo legitimitet u legitimnom izboru“, istaknula je.
Zamke građanskog koncepta
Odgovarajući na upit o motivaciji dijela bošnjačkih birača i stranaka da nameću političke predstavnike Hrvatima, Filipović je pojasnila političku pozadinu takozvanog građanskog koncepta. Iako taj koncept zvuči europski i demokratski u smislu zaštite individualnih prava koja se, kako je navela, ionako štite kroz općinska vijeća, gradske i županije skupštine te zastupničke domove entitetskih parlamenata kao i Zastupnički dom PS BiH – on u specifičnom bosanskohercegovačkom kontekstu služi kao alat za eliminaciju konstitutivnosti naroda na razinama gdje se isključivo štite kolektivna prava, poput Predsjedništva i domova naroda u korist većinskog bošnjačkog nacionalizma.
Upozorila je da takvu ideju danas podržavaju i lijeve i desne bošnjačke stranke te da se kroz nju nastoji „mijenjati ustavno uređenje države bez promjene Ustava“ te je spomenula i sudski aktivizam kroz obraćanja Europskom sudu za ljudska prava s ciljem dokidanja konstitutivnosti naroda što je konačno prepoznato i u Strasbourgu.
Treći entitet i sotonizacija prohrvatskih promišljanja
U tom kontekstu moderator je otvorio i pitanje hoće li nastavak onemogućavanja izbora legitimnih političkih predstavnika hrvatskog naroda ponovno otvoriti priču o “trećem entitetu” i terotorijalnoj reorganizaciji BIH. Filipović je naglasila da pitanje trećeg entiteta danas nije u primarnom fokusu političkog promišljanja. No, podsjetila je kako je riječ o modelima o kojima se raspravljalo tijekom mirovnih pregovora koji su prethodili Washingtonskom i Daytonskom mirovnom sporazumu te kasnije puno puta za stolom unutar Hrvatskog narodnog sabora (HNS) i u različitim intelektualnim krugovima kao legitimnom modelu reorganizacije za funkcionalniju Federaciju BiH i BiH.
Međutim, poručila je da, ako se ovakav odnos prema Hrvatima nastavi, treći entitet ostaje „jedan od modela ili promišljanja o kojim hrvatski narod nastoji odgovoriti na nepravdu koja mu se događa”. Filipović je upozorila kako se u dijelu sarajevske javnosti svaki spomen trećeg entiteta redovito sotonizira s vrlo jasnim ciljem gušenja hrvatskog glasa. „To je definitivno pokušaj da se zaustave politička promišljanja hrvatskog naroda kako da se otkloni neravnopravnost jer bi u tom slučaju trebalo priznati da zapravo nepravda postoji”, pojasnila je. Svoj stav o ovoj temi zaokružila je kazavši: „Ne dopuštam kao politički predstavnik hrvatskog naroda, i ovdje to danas jasno kažem, da bilo koja tema koja vodi ka traženju rješenja za funkcionalnu Bosnu i Hercegovinu bude tabu tema.”
Opasnost rasipanja glasova
Poseban naglasak tijekom tribine stavljen je na pojavu više kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva, poput savjetnika Željka Komšića, Slavena Kovačevića. Filipović je istaknula kako je riječ o „kandidatu koji se, iako kandidira za hrvatskog člana Predsjedništva, obraća bošnjačkom biračkom tijelu“. Takav koncept preglasavanja, upozorila je, izravno „vodi do nestabilnosti, nefunkcionalnosti i nesuradnje“, dok se HDZ-ov model temelji na međusobnom dogovoru, poštovanju i ravnopravnosti.
Filipović se osvrnula i na najavljenu kandidaturu Zdenka Lučića ispred stranaka Petorke, naglasivši da svaki pojedinac ima demokratsko pravo sudjelovati u izbornom procesu. Ipak, upozorila je na izbornu matematiku zbog nepromijenjenog Izbornog zakona. „Svaki dodatni kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva smanjuje šansu Hrvatima da izaberu svog legitimnog predstavnika“, naglasila je. Zbog te izborne realnosti, pozvala je sve političke aktere unutar hrvatskog političkog tijela na odgovornost.
Zaštita nacionalnog interesa
Odgovarajući na završno pitanje o tome zašto je za člana Predsjedništva presudna snažna politička struktura koja iza njega stoji, Filipović je navela vrlo konkretan primjer mehanizma veta iz 2019. godine, kada su dva bošnjačka člana Predsjedništva preglasavanjem pokušala zaustaviti izgradnju Pelješkog mosta. Tada je srpski član tu odluku Predsjedništva BiH proglasio štetnom po nacionalni interes i poslao odluku Narodnoj skupštini Republike Srpske na poništenje. „Zamislite da smo u tom trenutku imali legitimnog hrvatskog člana Predsjedništva, do takve odluke nikad ne bi došlo jer bi hrvatski član Predsjedništva štitio hrvatski interes i u trenutku kada bi neku odluku smatrao da je štetna po vitalni nacionalni interes slao bi je u Federalni dom naroda na potvrdu u Hrvatskom klubu izaslanika“, objasnila je, prenosi Dnevnik.ba.
Na kraju je zaključila da bez snažne vertikalne i horizontalne zaleđine, član Predsjedništva ostaje izoliran. „Zato je važno da hrvatski član Predsjedništva ima legitimitet da bi štitio interese hrvatskog naroda, a u isto vrijeme da ima iza sebe strukturu u Hrvatskom klubu Doma naroda Parlamenta Federacije, koja može upravo potvrditi taj veto“, zaključila je.
