Ovaj put vodimo vas u jedan manje poznat dio Kosova, gdje smo istražili priču o hrvatskoj zajednici koja ovdje ima dugu povijest.
U Janjevu smo razgovarali s lokalnim župnikom don Matejem Palićem, koji nam je ispričao kako se nekada živjelo u ovom mjestu, koliko se toga promijenilo i kako izgleda život preostalih Hrvata danas.
Upoznali smo i mladog Roka iz Zagreba, koji redovito dolazi u Janjevo, rodno mjesto svoje majke, i tako održava vezu s obiteljskim korijenima.
Nakon obilaska Janjeva zaputili smo se u Letnicu i okolna sela, nekadašnja središta hrvatske zajednice na Kosovu. Pokazat ćemo vam kako ta mjesta izgledaju danas, kako su Hrvati prije više stoljeća dospjeli na Kosovo i zašto su se mnogi tijekom 1990-ih odselili u Hrvatsku.
Jedna zanimljiva, ali i pomalo tužna priča o ljudima, njihovim korijenima i mjestima koja su nekada bila puna života. Jeste li već čuli za Janjevo i Letnicu?
Riječ je o najstarijoj hrvatskoj dijaspori koja na tim prostorima u kontinuitetu živi duže od 700 godina, a čiji korijeni sežu do dubrovačkih trgovaca i rudara iz Bosne koji su se tamo naselili u 14. stoljeću.
Dok je prije samo tridesetak godina na Kosovu živjelo oko 9.000 Hrvata, ta je brojka zbog ratnih zbivanja, iseljavanja i stalnih pritisaka danas spala na svega oko 250 do 300 preostalih stanovnika, uglavnom starije životne dobi.
Ključna obilježja njihova današnjeg života
Katastrofalni uvjeti za život: U mjestima poput Letnice preostali Hrvati (većinom starčad) žive u izrazito oskudnim uvjetima, nerijetko bez stabilnog pristupa električnoj energiji ili tekućoj vodi. Mnoge kuće su napuštene i prepuštene propadanju.
Visoka nezaposlenost i siromaštvo: Ekonomska situacija je alarmantna. Većina preostalih Hrvata nema stalne prihode, pa ovise o socijalnoj pomoći, minimalnim mirovinama ili humanitarnoj pomoći, ponajviše kroz rad pučkih kuhinja.
Vjera kao stup opstanka: Kroz stoljeća burne povijesti pa sve do danas, katolička vjera ostala je ključni čuvar njihovog identiteta. Župna crkva Sv. Nikole u Janjevu i svetište Majke Božje Letničke u Letnici povijesna su i duhovna središta oko kojih se okuplja ovo malo preostalih vjernika.
Demografski slom i starenje: Mladih gotovo da i nema. Zbog potpunog nedostatka perspektive, posla i sigurnosti, mlađe generacije su se masovno iselile – uglavnom u Hrvatsku (gdje su naselili mjesta poput Kistanja, Voćina i Đulovca) ili u zapadnu Europu.
Kulturna izolacija: Iako kosovske vlasti deklarativno nastoje dati kulturni značaj Janjevu i očuvati njegovu baštinu, stvarni poticaji za ostanak su minimalni, pa se tihi odlazak preostalog stanovništva nastavlja iz godine u godinu.
Ova zajednica koja je preživjela stoljeća pod raznim carstvima i režimima danas se suočava s potpunim gašenjem na svom matičnom kosovskom tlu, ostavljena u tišini i zaboravu.
Poznajete li nekoga tko vuče korijene iz ovih krajeva? Pišite nam u komentarima!
Ovaj put vodimo vas u jedan manje poznat dio Kosova, gdje smo istražili priču o hrvatskoj zajednici koja ovdje ima dugu povijest. 
