Naslovnica Uncategorized Član ANUBiH-a povezan sa sveučilištem koje je vodio jedan od najradikalnijih iranskih...

Član ANUBiH-a povezan sa sveučilištem koje je vodio jedan od najradikalnijih iranskih ajatolaha: Što otkrivaju veze Sarajeva i Teherana?

Ilustracija: AI-generirana fotomontaža / Hercegovački portal

DOSJE  /  MEĐUNARODNI ODNOSI
HERCEGOVAČKI PORTAL  |  18. STUDENOGA 2026.

Piše: Frano Yehuda Kolonomos Martinčević | politički analitičar

Posjet ajatolaha Alireze Arafija Sarajevu i reakcija Maxa Primorca, višeg istraživačkog suradnika utjecajne američke Zaklade Heritage, otvorili su pitanje odnosa Bosne i Hercegovine s iranskim vjerskim i obrazovnim institucijama. Službene biografije pritom potvrđuju da je dopisni član ANUBiH-a Rešid Hafizović godinama akademski povezan s Iranom, uključujući sveučilište kojim je Arafi nekoć rukovodio.

Što je dokumentirano, što se može povezati, a što za sada ostaje otvoreno pitanje? Pregledali smo biografske podatke ANUBiH-a i Georgetowna, izvještavanje Radija Slobodna Europa, dokument američkog Ministarstva financija te raniju javnu izjavu Rešida Hafizovića.

Primorčeva reakcija na dolazak Arafija

Iranski ajatolah Alireza Arafi boravio je u Sarajevu 15. studenoga 2026. povodom ceremonije na kojoj je Nedžad Grabus preuzeo dužnost reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Arafijev dolazak izazvao je polemiku o značenju kontakata Sarajeva i Teherana.

Dan poslije, 16. studenoga, Max Primorac, viši istraživački suradnik utjecajne američke Zaklade Heritage, na platformi X kritizirao je taj posjet, opisujući Arafija kao jednoga od najtvrđih iranskih ajatolaha te dovodeći u pitanje usklađenost takva susreta s europskim usmjerenjem BiH. Riječ je o Primorčevoj političkoj ocjeni, a ne o službenoj klasifikaciji iranskog dužnosnika.

„Jedan od najradikalnijih iranskih ajatolaha“ — tako je Arafija u svojoj objavi okarakterizirao Max Primorac.

IZVOR: PRIMORČEVA OBJAVA NA PLATFORMI X, 16. 11. 2026.

Arafijev položaj nije samo vjerski. On je dugogodišnji dužnosnik iranskog vjersko-političkog sustava, član Vijeća čuvara, a tijekom ožujka 2026. bio je i član privremenog tijela koje je obavljalo funkcije iranskog državnog vodstva. Njegovu institucionalnu biografiju i okolnosti posjeta opisao je Radio Slobodna Europa.

Što otkriva biografija člana ANUBiH-a?

Rešid Hafizović dopisni je član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine od 2022. godine. Prema njegovoj službenoj biografiji na stranici ANUBiH-a, od 2006. član je iranske akademske institucije, ondje opisane kao „Iranska akademija znanosti – odsjek za Islamsku filozofiju i sufizam“.

Dodatnu potvrdu iranske akademske poveznice donosi američko Sveučilište Georgetown, koje Hafizovića u svojoj biografiji navodi kao člana Iranske akademije za filozofiju (Iranian Academy of Philosophy). Različit naziv institucije u dvjema biografijama razlog je za terminološku preciznost, ali oba izvora dokumentiraju njegove veze s iranskim akademskim krugovima.

ANUBiH također navodi da je Hafizović povremeno predavao na Sveučilištu u Teheranu i Međunarodnom sveučilištu Al-Mustafa u Qomu. U toj biografiji nisu navedene točne godine angažmana na Al-Mustafi.

KLJUČNE GODINE

2006. — početak Hafizovićeva članstva u iranskoj akademskoj instituciji, prema ANUBiH-u.

2008.–2018. — razdoblje u kojem je Arafi vodio Sveučilište Al-Mustafa, prema RSE-u.

2020. — američko Ministarstvo financija uvelo sankcije Sveučilištu Al-Mustafa.

2025. — Hafizovićev istup u emisiji „Srebrenica Specijal“ na TV Sarajevo.

2026. — Arafijev posjet Sarajevu i Primorčeva reakcija.

Isto sveučilište, ali ne i dokaz osobne suradnje

Posebnu pozornost privlači činjenica da je Arafi od 2008. do 2018. vodio Al-Mustafu, dok ANUBiH potvrđuje Hafizovićev povremeni predavački angažman na istoj instituciji. To je dokumentirana institucionalna dodirna točka.

No to nije dokaz da su Hafizović i Arafi osobno surađivali, sastajali se ili da je Hafizović predavao upravo u razdoblju Arafijeva mandata. Za takav zaključak trebali bi datirani akademski dokumenti, programi nastave ili drugi izravni izvori.

Zašto je važna američka odluka iz 2020.?

Američko Ministarstvo financija objavilo je 8. prosinca 2020. da uvodi sankcije Međunarodnom sveučilištu Al-Mustafa. U službenom obrazloženju američke vlasti navode da je sveučilište olakšavalo regrutiranje za snage Quds Iranske revolucionarne garde i povezane obavještajne aktivnosti. Riječ je o tvrdnjama i mjerama američkog Ministarstva financija.

Ta odluka važna je za razumijevanje međunarodnog statusa institucije, ali ne predstavlja dokaz da je svaki njezin predavač, student ili suradnik sudjelovao u aktivnostima navedenima u američkom obrazloženju. Dostupni izvori ne povezuju Hafizovića s tim aktivnostima.

Ranija izjava o iranskoj atomskoj bombi

Hercegovački portal već je 6. ožujka 2026. analizirao Hafizovićev nastup u emisiji „Srebrenica Specijal“, emitiranoj na Televiziji Sarajevo 7. srpnja 2025. U ranijem članku preneseno je da je Hafizović zagovarao potrebu da Iran ima atomsku bombu, predstavljajući nuklearno oružje kao jamstvo sigurnosti te države.

„Iran mora imati atomsku bombu“ — formulacija koju je Hercegovački portal pripisao Hafizoviću u analizi njegova televizijskog istupa.

IZVOR: HERCEGOVAČKI PORTAL, 6. 3. 2026.; NAVEDENI ISJEČAK 00:36:20–00:36:37.

Ta je izjava relevantna za javnu raspravu o njegovim političkim stavovima. Istodobno, osobni stav pojedinog akademika ne može se bez dodatnih dokaza pripisati ni ANUBiH-u ni iranskoj akademiji čiji je član.

Veze starije od ovoga posjeta

Kontakti predstavnika Islamske zajednice u BiH s iranskim institucijama nisu počeli u studenome 2026. Radio Slobodna Europa navodi da je delegacija koju je predvodio tadašnji reisul-ulema Husein Kavazović tijekom posjeta Iranu u lipnju 2015. razgovarala i s Arafijem, u to vrijeme čelnikom Al-Mustafe.

U istom izvještaju RSE prenosi i drugačije viđenje: bivši veleposlanik BiH u Iranu Emir Hadžikadunić smatra da je Arafijevo sudjelovanje na ceremoniji bilo protokolarne prirode, kao nastavak postojećih vjerskih i obrazovnih kontakata. Stoga se političko značenje posjeta ne može utvrditi samo iz činjenice da je iranski predstavnik bio među uzvanicima.

Što se može zaključiti — a što ne?

Dostupna dokumentacija potvrđuje tri zasebne činjenice: Hafizović ima višegodišnje akademske veze s iranskim institucijama; Arafi je deset godina vodio jedno od sveučilišta s kojima se Hafizović akademski povezuje; a Arafi je u studenome 2026. posjetio Sarajevo kao iranski vjerski predstavnik.

Iz tih činjenica ne slijedi da ANUBiH kao institucija surađuje s Arafijem, da je Hafizović njegov osobni suradnik ili da Akademija podržava iransku državnu politiku. Takve bi tvrdnje zahtijevale zasebne dokumentirane dokaze.

Ostaju, međutim, legitimna novinarska pitanja: u kojim je godinama Hafizović predavao na Al-Mustafi, kakav je bio institucionalni okvir angažmana i postoje li javno dostupni sporazumi o suradnji? Odgovori bi omogućili precizniju sliku o vezama dijela bosanskohercegovačke akademske zajednice s Iranom, bez nagađanja o osobnim ili političkim odnosima.

AUTOR ČLANKA
Frano Yehuda Kolonomos Martinčević
Politički analitičar

Dokumentacija i izvori

  1. Max Primorac, objava na platformi X, 16. 11. 2026.
  2. Radiotelevizija Herceg-Bosne, 17. 11. 2026.
  3. ANUBiH, službena biografija Rešida Hafizovića.
  4. Georgetown University, biografija Rešida Hafizovića.
  5. Radio Slobodna Europa, Arafijev posjet i biografija, 16. 11. 2026.
  6. U.S. Department of the Treasury, odluka o sankcijama, 8. 12. 2020.
  7. Hercegovački portal, analiza Hafizovićeva televizijskog istupa, 6. 3. 2026.

NAPOMENA O ILUSTRACIJI: Naslovna slika članka AI-generirana je fotomontaža, a ne dokumentarna fotografija susreta navedenih osoba ili institucija.